
Kroz nepovratna sredstva osigurati gradnju stanova za mlade s nižim i srednjim prihodima - Nikolina Brnjac / Foto Davor KOVAČEVIĆ
Hrvatska, s prosjekom od 31,8 godina za napuštanje roditeljskog doma, prednjači u Uniji po kasnom osamostaljivanju mladih, što je još jedan pokazatelj težine krize sa stanovanjem
povezane vijesti
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac (HDZ) sudjeluje u izradi izvješća koje će biti temelj Europskoj komisiji prilikom donošenja Europskog plana za priuštivo stanovanje, kao i zakonodavnih prijedloga koji uključuju regulaciju kratkoročnog najma i veća ulaganja iz EU fondova u gradnju i obnovu stanova. Tim povodom u Zagrebu je održala dijalog s mladima »Kako stanovati pametnije?« na kojemu je istaknula da je stambena kriza zahvatila čitavu Europsku uniju, a da su mladi posebno pogođeni.
Osamostaljivanje mladih
Pojasnila im je da više od 10 posto kućanstava na razini cjelokupnog EU-a u urbanim sredinama troši i više od 40 posto kućnog budžeta za stanovanje, a prema kriteriju priuštivog stanovanja u Hrvatskoj to ne bi smjelo prelaziti 30 posto.
– Europski parlament izvješće bi trebao dostaviti Komisiji do siječnja, najkasnije veljače iduće godine, nakon čega Komisija izrađuje Europski plan priuštivog stanovanja. No, već do kraja godine državama članicama omogućit će se da sredstva koja su dosad povukle iz europskih fondova mogu usmjeriti za priuštivo stanovanje, najavila je Brnjac.
Istaknula je da već sada, prvi put, postoji europski povjerenik Europske komisije za energetiku i stanovanje, Dan Jorgensen, koji je zadužen za europsku strategiju priuštivog stanovanja, što ukazuje da je Unija prepoznala ozbiljnost situacije.
Dodaje da će zastupnici u izvješću Komisiji predložiti reviziju postojećeg zakonodavstva kako bi se građanima smanjili troškovi, a zadržala visoka kvaliteta, odnosno standardi stanogradnje. Predložit će se bolji uvjeti financiranja kroz fondove, smanjenje birokracije koja također utječe na rast cijene, poticanje inovacija u stanogradnji kroz nove materijale gradnje, financijski održivu i dostupnu energetsku obnovu, financiranje stanarine ranjivim skupinama kroz fondove.
Brnjac je također navela da 74 posto mladih u Hrvatskoj između 16 i 29 godina živi s roditeljima te da je prosjek godina mladih u EU-u koji napuštaju roditeljski dom 28 godina. Hrvatska, s prosjekom od 31,8 godina za napuštanje roditeljskog doma, prednjači u Uniji po kasnom osamostaljivanju mladih, što je još jedan pokazatelj težine stambene krize.
– Problem priuštivog stanovanja nije samo problem Hrvatske, već cijele Europske unije. U prosjeku porast cijena nekretnina ide i preko 170 posto, kao u Mađarskoj, u Portugalu i Češkoj preko 100 posto, Sloveniji i Bugarskoj 90 posto, u Hrvatskoj 86 posto. Da, to je svakako i demografsko pitanje, ne samo za Hrvatsku, već i cijelu Uniju, upozorila je Brnjac.
Previsoki troškovi najma
Dodala je da se mladi kasnije odlučuju za obitelj i za djecu.
– Moramo napraviti sve što možemo na europskoj razini u sinergiji s nacionalnim politikama da osiguramo sredstva već sada. Ne možemo čekati sljedeći Višegodišnji financijski okvir, nego već sada reagirati i kroz nepovratna sredstva osigurati gradnju stanova za mlade s nižim i srednjim prihodima, za naše policajce, medicinske sestre, liječnike, profesore, za njih moramo osigurati priuštivo stanovanje već sada, kroz reviziju srednjoročnog plana, rekla je hrvatska europarlamentarka.
Pozivajući se na istraživanje stavova mladih o priuštivom stanovanju u Hrvatskoj agencije Ipsos, Brnjac navodi da 74 posto mladih još uvijek živi s roditeljima, dok 95 posto smatra da su cijene stanova previsoke, a 66 posto ističe previsoke troškove najma.
Po istoj anketi, mladi snažno podržavaju vlasništvo, 71 posto smatra da bi svi trebali imati pravo na vlastitu nekretninu, no istovremeno 82 posto njih vjeruje da ni dobar posao više nije jamstvo da će si moći priuštiti dom.