Ove godine obilježava se 100. obljetnica biodinamičkog načina uzgoja hrane u kojem se koriste poljoprivredne metode i prakse koje štite tlo i okoliš te su prihvatljive prirodi. Već nakon Prvog svjetskog rata postojala je zabrinutost zbog negativnih učinaka agroindustrijskih praksi i kemijskih gnojiva koja su se tek počela koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Veliki broj poljoprivrednih proizvođača koji su počeli primjenjivati tada nove metode u proizvodnji hrane (danas tzv. konvencionalna poljoprivredna proizvodnja) primijetili su porast bolesti i smanjenu otpornost kod životinja i kod biljaka te su se obratili dr. Rudolfu Steineru, uvjereni da mora postojati bolji način za poljodjelstvo i rad s prirodom.

Bio je to početak biodinamičke poljoprivrede, čiji temelji se nalaze u seriji od osam predavanja koje je održao sam dr. Rudolf Steiner 1924. godine, objavljenih kasnije u knjizi pod naslovom »Poljoprivredni tečaj – duhovno znanstvene metode za napredak poljoprivrede«.

Rudolf Steiner

Ogledni izlog

Tijekom ovih sto godina taj impuls je prenesen s jednog mjesta na cijeli svijet, od prve eksperimentalne skupine biodinamičkih poljoprivrednika do stotine grupa, od srednjoeuropskog konteksta do mnogih kulturnih regija diljem svijeta. Od tog trenutka nadalje, pokret je nastavio rasti i samo u posljednjem desetljeću biodinamički hektari porasli su za 57 posto, dosegnuvši 255.000 hektara u 2022. godini o kojima se brine više od 7.000 poljoprivrednika diljem svijeta. Što se tiče statistike, predikcija potražnje za biodinamički uzgojenom hranom pokazuje konstantan rast.

O toj temi razgovaramo s dr. sc. Dijanom Posavec, ravnateljicom ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera, koja znanstveno-istraživačku djelatnost temelji na interdisciplinarnom području dizajna i biodinamičke poljoprivrede. Dijana Posavec predstavnica je Hrvatske u IFOAM-u, Organics International & Europe, članica odbora i povjerenstava pri Ministarstvu poljoprivrede te Hrvatske poljoprivredne komore, a kao gost predavač predaje na više visokoobrazovnih ustanova u zemlji i inozemstvu.

Koji su danas trendovi u poljoprivredi?

– Danas u vrijeme zelenih politika upravo biodinamička poljoprivreda često igra ulogu oglednog izloga kada se radi o demonstriranju poljoprivredne proizvodnje prihvatljive prirodi. Njemačko ministarstvo za hranu i poljoprivredu odabralo je upravo nekoliko biodinamičkih farmi kao primjer najbolje održive poljoprivredne prakse, dok je biodinamička farma Tablehurst u Ujedinjenom Kraljevstvu proglašena najboljim proizvođačem hrane prema BBC-jevim nagradama za hranu i uzgoj.

U Hrvatskoj je biodinamička poljoprivreda prisutna dugi niz godina. Međutim intenzivno i sustavno bavljenje kreće tek prije nekoliko godina. To znači da postoje redovite edukacije, radionice, tečajevi, konferencije, posjeti primjerima dobrih praksi, biodinamički preparati, literatura i sve ono što je potrebno da bi se dobila sva potrebna podrška ako se odlučite za ovu vrstu poljoprivrede. Od prošle godine u Hrvatskoj je i kontrolno tijelo koje se bavi kontrolom biodinamičkih poljoprivrednih proizvođača. Za sada imamo u prijelaznom periodu na biodinamički Demeter certifikat desetak OPG-a. Dobro je što je upravo ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera prepoznata kao referentni centar za biodinamičku poljoprivredu, i to ne samo u Hrvatskoj nego i šire.

Što je to biološko-dinamička poljoprivreda, kako biste je jednostavno opisali?

– Biološko-dinamička poljoprivreda je oblik, mi volimo reći, agrikulture koja nadilazi uzgoj usjeva bez pesticida. Biodinamika je holistički, ekološki i etički pristup poljodjelstvu, vrtlarstvu, hrani i prehrani u kojoj vitalnost ima najveći prioritet. Naziv biodinamika potječe od latinskih riječi BIOS, što znači život i DYNAMIS, što znači energija.

Ovaj vid agrikulture na farmu gleda kao na oblik samoodrživog ekosustava koji je odgovoran za stvaranje i održavanje zdravlja i vitalnosti pojedinca (potrošača) bez ikakvih vanjskih ili neprirodnih dodataka. To je integrirani sustav uzgoja koji se bavi zdravljem cjelokupnog imanja posebice tla. U praksi, tlo, biljke, životinje i ljudi zajedno stvaraju sliku cjelovitog živog organizma svakog poljoprivrednog imanja.

Recikliranje na farmama poboljšava individualizirati karakter pojedine farme te uključuje integraciju životinja i hrane za životinje, višegodišnjih biljaka, cvijeća i drveća te kompostiranja. Biodinamički poljoprivrednici strogo izbjegavaju sve sintetičke kemijske pesticide, gnojiva i transgeneričnu kontaminaciju. Umjesto toga, koriste biodinamička rješenja za suzbijanje štetočina i bolesti, izdvajaju minimalno 10 posto ukupne površine za biološku raznolikost, naglašavaju očuvanje vode.

Posebno pripremljeni biodinamički preparati, ljekovito bilje, minerali i kompostirani životinjski stajski gnoj pomažu povećati vitalnost tla i uzgojenih proizvoda. Biodinamička poljoprivreda je holističko upravljanje poljoprivrednim imanjem te predstavlja najviši stupanj održive poljoprivrede koja nudi jedan od najmanjih ugljikovih otisaka bilo koje poljoprivredne prakse. Oznakom Demeter označavaju se proizvodi koji su uzgojeni po biodinamičkim principima. Oznaka Demeter nastala je davne 1928. godine i predstavlja najstariji i najstroži certifikat u uzgoju hrane.

Foto: iStock

Sjetveni priručnik

Danas se u poljoprivredi, koristi i neka terminologija nepoznata širem krugu stanovništva. Što je to poljoprivreda s kozmičkim ritmovima?

– Jedno od veoma korisnih pomoći koje koriste biodinamički proizvođači jest Sjetveni priručnik koji je prije 62 godine utemeljila danas već legendarna Maria Thun koja je na temelju učenja dr. Rudolfa Steinera i vlastitog cjeloživotnog istraživanja, objavila svoj prvi Sjetveni priručnik 1961. godine. Sjetveni priručnik koriste poljoprivrednici, vrtlari i pčelari diljem svijeta, a u njemu su navedeni povoljni i nepovoljni dani za sjetvu, presadnju, njegu i spremanje biljaka te rad s pčelama temeljeni na suodnosu rasta biljaka i životinja te planetarnih ritmova.

Kroz svoja 60-godišnja istraživanja otkrila je da je svaki dio biljke povezan s određenim elementom (4 elementa – zemlja, svjetlost ili zrak, voda, toplina) kroz koji Mjesec prenosi na Zemlju impuls koji blagotvorno utječe na rast biljaka kroz ove elemente tijekom svog 27-dnevnog putovanja. Element zemlje potiče rast korijena, element svjetlosti ili zraka utječu na razvoj cvijeća i eteričnih ulja, element vode razvija lišće i stabljike, element topline ubrzava razvoj voća i sjemena.

Na osnovu ovih opažanja podijelila je biljke u četiri skupine. Biljke korijena – sve vrste korjenastih biljaka, gomolja i lukovice (krumpir, mrkva, repa, luk, rotkva, cikla, celer i peršin korjenaš itd.). Biljke lista – biljke čiji nam listovi ili stabljike služe kao hrana (sve vrste zelene salate, kupusnjače, celer i peršin listaš, matovilac, cikorija, začinsko bilje ono koje ne sadrži eterična ulja itd.). Biljke ploda – plodovito voće i povrće (krastavci, paprika, rajčice, tikvice, grah, jagode, bobičasto voće, voćke itd.) i biljke cvijeta – biljke koje uzgajamo radi cvijeta (suncokret, aromatično bilje, sve vrste cvijeća, kao i lan, brokula, cvjetača itd.).

Što je važno napomenuti iz Sjetvenog priručnika?

– Na osnovu dosad iznesenog, preporuča se rad s biljkama (sjetva, presađivanje, okopavanje, gnojenje i berba) u dane koji su povoljni za određenu navedenu skupinu što se vrlo lako iščita iz Sjetvenog priručnika. U biodinamičkom načinu uzgoja, posebice ako se radi o vrtu, a ne o velikim parcelama, preporuča se rad u skladu s kozmičkim ritmom dana, što znači da su prijepodne gornji dijelovi biljaka puni sokova, a poslijepodne ti sokovi streme u donji dio biljke. Stoga ćemo prema tome planirati rad u vrtu na način da nam je berba biljaka ploda i lista – prijepodne; biljaka korijena – popodne; biljaka cvijeta – cvijet i list prijepodne, korijenje za čajeve i ljekovito bilje popodne.

Presađivanje je u skladu s dnevnim ritmom. Biljke iz zemlje vadimo ujutro, presadimo ih na novo mjesto uvečer. Okapanje je u skladu s dnevnim ritmom. Ako je zemlja previše vlažna, okapamo ujutro, ako je presuha – popodne. Postoje ritmovi u mjesecu koje su pratili i za koje još i danas znaju naši stariji poljoprivrednici. Što znači da za rastućeg Mjeseca, dok je svjetlost sve veća, posijte i presadite cvjetnice i druge biljke kratkog vijeka s kojih ćete ubrati lišće, sjemenke, cvijeće ili plodove. Također, povećani protok vlage u trajnim biljkama čini dobar trenutak za vrijeme rastućeg Mjeseca za cijepljenje grmlja i drveća.

Dok za vrijeme silaznog Mjeseca, dok se svjetlost smanjuje, sijte biljke koje ovise o snažnom korijenskom sustavu kao što su korjenasti usjevi i trajnice. Orezivanje se također može završiti tijekom Mjeseca u opadanju, u periodima mirovanja, kada je protok soka smanjen. Ukratko ono što je važno u biodinamičkom načinu uzgoja je prije svega priprema tla koristeći biodinamičke preparate koji ne iscrpljuju već oživljuju tlo koje ostaje trajno plodno. Preporuča se upotreba komposta, poštovanje plodoreda, plitka obrada tla podrivačem te očuvanje starih sorti. Na radionicama koje organizira ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera možete naučiti sve o izradi i korištenju biodinamičkih preparata i kompostu.

Enciklopedijsko znanje

Kako biste opisali Rudolfa Steinera poznatog kao »čovjeka koji je promijenio svijet nabolje«. Što je sve bilo područje njegovog interesa?

– Rudolf Steiner je tijekom svojeg života i obrazovanja stekao stvarno široko znanje, možemo reći enciklopedijsko znanje. Njegova djela i interes pokrivaju područje od poljoprivrede do antropologije, a uključuju i arhitekturu, slikarstvo, obrazovanje, ekonomiju, filozofiju, kozmologiju, poeziju, dramatizaciju, povijest, komparativnu religiju, medicinu, sociologiju, fiziologiju, dramaturgija, dizajn i vitraž. Dakle, dr. Steiner je bio čovjek ogromnog znanja.

Iz navedenih tema dr. Steiner je održao više od 6.500, uglavnom javnih predavanja širom Europe. Većina predavanja je kasnije prikupljena i također objavljena u obliku knjiga. Sabrana djela Rudolfa Steinera obuhvaćaju 330 svezaka, što je impozantan broj, jer dr. Steiner je živio tek 64 godine. Sačuvano je oko 1.100 njegovih crteža i oko 1.800 pisama Rudolfa Steinera te više od 12.000 pisama upućenih Rudolfu Steineru. Dr. Rudolf Steiner, osim što je bio i znanstvenik i pedagog, bio je i svestrani umjetnik.

Kroz svoj umjetnički rad i djelovanje izradio je brojne umjetničke slike, skulpture i arhitektonske projekte. Zasigurno da takva povijesna ličnost zaslužuje jedno veliko uvažavanje, stoga smatram da je najmanje što smo mogli učiniti, u pozitivnom smislu iskoristiti navedene činjenice te osigurati uvjete za dolazak posjetitelja u njegovo rodno mjesto u Donji Kraljevec na što smo ponosni. Isto kao što su to učinili drugi za mnoge velikane diljem svijeta.

Foto: iStock