PARK-ŠUMA ČIKAT NA LOŠINJU

Za nastanak park-šume Čikat važna je 1886. godina, kada je započeo rad Društva za pošumljavanje i poljepšavanje Malog Lošinja. Pod vodstvom istaknutog lošinjskog prirodoslovca profesora Ambroza Haračića, Čikat i ostali okolni predjeli pošumljeni su u svega nekoliko godina brojnim sadnicama alepskog i crnog bora. Povoljne ekološke prilike omogućile su brz rast borovih šuma, pa borovi danas dosežu više od 20 metara u visinu. Takva stabla danas daju snažan pečat izgledu park-šume, poznatoj zelenoj oazi otoka. (JU Priroda)

foto: Alfredo Picinić

PARK-ŠUMA KOMRČAR NA RABU

Zrak rapske park-šume ispunjava ugodan miris četinjača, vazdazelenog raslinja i mora, što se osobito pojačava u svibnju, kad cvjetaju brnistra i pitosporum. Florno bogatstvo Komrčara izraženije je na njegovoj osunčanoj, prisojnoj padini gdje borovi rastu nadvijeni nad samim morem. Upravo u zimskim mjesecima Šetalište fra
Odorika Badurine oaza je topline u zavjetrini Komrčara, a ljeti se pretvara u zajedničko kupalište lokalnog stanovništva i posjetitelja. (JU Priroda)

Foto: Dario Dorčić

“Grobničke Alpe”

Planinska skupina Obruča jedna je od najznačajnijih prirodnih vrijednosti liburnijskog krša u Primorsko-goranskoj županiji i imala je oduvijek važnu ulogu u životu lokalnog stanovništva. Stanovnici Grobnišćine napasali su na “svojim” planinama, koje se uzdižu strmo iznad Grobničkog polja, brojna stada ovaca. Stočarstvo se održalo i do danas, ali u manjoj mjeri, dok su pojedine aktivnosti na planini povezane uz ruralni život gotovo potpuno zamrle. Sada planinu mnogo više posjećuju izletnici i planinari kako bi uživali u brojnim prirodnim zanimljivostima i ljepoti krajobraza. (JU Priroda)

foto: Stanislav Juretić

Nacionalni park Risnjak

U današnje je vrijeme sve teže pronaći mjesta iskonske prirode u kojima čovjek može pronaći spokoj i duhovnu okrjepu koju pruža nenarušena priroda. Jedno od takvih rijetkih i iznimnih mjesta je i područje Nacionalnog parka Risnjak. Ljubitelje prirode privlače duboke šume s raznolikim biljem i rijetkom faunom, gdje drveće samo pada od starosti i polako trune pretvarajući se u plodan humus dajući hranu novim naraštajima šume. (JU Priroda)

foto: Miro Dežulović

Otok Prvić

Rijetka flora i fauna, neobičan, pusti izgled, ornitološko značenje i zanimljivo podmorje, razlozi su proglašenja ovog najvećeg nenaseljenog jadranskog otoka posebnim botaničkim i zoološkim rezervatom. Otok Prvić koji s obližnjim Krkom čini Senjska vrata, vjerojatno je poznatiji u javnosti po buri. Naime, na otoku bura puše u prosjeku 203 dana godišnje, od toga orkanske snage 73 dana! Upravo stoga Prvić nosi i epitet najburovitijeg otoka u Hrvatskoj. (JU Priroda)

foto: Stjepan Janeković

Uvala Mala luka na Krku

Uvala Mala luka na Krku, odvojena prevlakom od susjedne Vele luke, zasigurno je jedna od najljepših uvala na Kvarneru. Potpun vizualni doživljaj Male luke, duboko uvučene u kopno i zaštićene od valova i struja otvorenog mora, posjetitelj može dobiti promatrajući je s obližnjeg vrha na kojem stoji razvalina drevne utvrde i arheološkog nalazišta Korintija. Od Male luke pa sjeverno sve do rta Glavina proteže se područje ornitološkog rezervata sa gnijezdima strogo zaštićenih vrsta ptica grabljivica: bjeloglavog supa, surog orla i sivog sokola. (JU Priroda)

foto: Stjepan Janeković

Značajni krajobraz Vražji prolaz – Zeleni vir kod Skrada

Nedaleko od Skrada smještene su dvije prirodne zanimljivosti sjedinjene u jedinstveno zaštićeno područje – značajni krajobraz Vražji prolaz i Zeleni vir. Zaštićen je davne 1962. godine zbog iznimne ljepote i geološke vrijednosti. Sa zadivljujuće 70 metara visoke stijene obrušava se slap, a u podnožju stijena krije špilju s jezercem smaragdnozelene boje, izvor – Zeleni vir. Za iznimno hladnih zima vodopad se zaledi, dajući ovom krajobrazu, uronjenom u duboku sjenu, dašak divlje romantike. (JU Priroda)

foto: Darko Hrastovčak

Značajni krajobraz Kamačnik kod Vrbovskog

Potok Kamačnik je 3,2 kilometra dug desni pritok rijeke Dobre. Na njegovu ušću započinje atraktivan kanjonski dio, odlikujući se nizom brzica, vrtložnih lonaca i manjih slapišta koji oblikuju krivudav splet stijenama zasjenjenih prolaza iznad kojih vodi uređeni pješački put, opremljen drvenim galerijama i mostićima. Poseban je doživljaj posjeta Kamačniku za vrijeme visokih voda. U kanjonu se opažaju pjegavi daždevnjaci, dok se uz vodotok može pratiti let kukaca obalčara i tulara čije ličinke žive u čistoj vodi Kamačnika. (JU Priroda)

foto: Igor Pleše

Lokva Diviška iznad Baške

Krajobraz ispresijecan dugačkim kamenim suhozidima, pastirskim međama, proteže se unedogled na visoravni istočno od Bašćanske doline. U jednom od čvorišta tih suhozida smjestila se neobično slikovita lokva Diviška. Znamenita je i u prirodoslovnom pogledu zbog rijetke faune, a ima i veliku ulogu u očuvanju života i bioraznolikosti u ovom bezvodnom krškom području. Sama lokva i istoimeni vrh nalaze se unutar krčkog ornitološkog rezervata. (JU Priroda)

foto: Goran Dorić

Uvala Mali bok na Cresu

Područje između uvale Mali bok i uvale Koromačna na srednjem dijelu otoka Cresa, dio je obale proglašen ornitološkim rezervatom radi zaštite bjeloglavih supova koji se gnijezde na surovim liticama neposredno iznad mora. Upravo se na tom dijelu otoka nalazi i najbrojnija kolonija supova na Kvarneru. Područje je to iznimno impresivnog pašnjačkog krajobraza, omeđenog brojnim suhozidima između kojih pasu raspršena stada ovaca. (JU Priroda)

foto Darko Stančić

Rijeka Kupa

Kupa je najveća goranska rijeka i jedna od najljepših gorskih rijeka u Hrvatskoj. Kao malo koja naša veća rijeka, do danas je zadržala visoku kakvoću vode, a njezina se dolina odlikuje očuvanom prirodom, bogatim živim svijetom i ljepotom krajobraza. Gornji je dio doline Kupe poznat kao iznimno bogat svijetom leptira. Zabilježene su 104 vrste danjih leptira, što čini oko 55% čitave hrvatske faune danjih leptira, stoga su dolinu Kupe prozvali Dolinom leptira. (JU Priroda)

foto: Robert Pilepić

Park-šuma Komrčar na Rabu

Naslanjajući se na zidine staroga grada Raba, proteže se prema sjeverozapadu park-šuma Komrčar, zeleni biser Raba. Najzaslužniji za nastanak park-šume rapski je nadšumar Pravdoje Belija, entuzijast i vizionar, porijeklom iz Slovenije. Belija je svoj projekt pošumljavanja tadašnje goleti Komrčara započeo 1890., a završio 1905. godine. Sadio je alepski i primorski bor, a kasnije je unosio i autohtone vrste vegetacije. (JU Priroda)

Foto Dario Dorčić