Prvi je radni dan treće vlade Andreja Plenkovića. Nova Vlada održava sjednicu u Zagrebu.

Uvodni govor drži novi/stari premijer Andrej Plenković, javlja Televizija N1.

Na početku sjednice usvojen je dnevni red, a predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirao je konstituirajući sjednicu Sabora i zahvalio većini koja je njegovoj vladi dala povjerenje. “To povjerenje itekako obvezuje. Velika nam je čast još jednom raditi za Hrvatsku”, rekao je.

Pozdravio je i nove ministre u Vladi, trojicu DP-ovaca, kao i novog ministra turizma. Zahvalio je bivšim ministrima, Anji Šimpragi, Nikolini Brnjac i Ivanu Malenici te im poželio uspjeh na novim dužnostima.

Plenković se dotaknuo i programa Vlade i rekao da je on “sinteza političkih programa stranka koje su dio većine”. “Želimo uspješnu, vitalnu, pravednu, suvremenu i održivu Hrvatsku”, rekao je premijer. Dodao je kako u naredne četiri godine želimo dosegnuti 80 do 82 posto prosječne razvijenosti EU-a. Podsjetio je na dizanje kreditnog rejtinga zemlje i rekao kako želi ići i korak dalje te prijeći u kategoriju koja počinje slovom A. Također je istaknuo da je cilj Vlade podići plaće, ali i broj zaposlenih.

Najavio je i dizanje mirovina, naknada za novorođenčad, roditeljske naknade, socijalnih naknada, učinkovitije zdravstvo. Plenković kaže kako će se izraditi novi ZKP i kako će se raditi na borbi protiv korupcije. U narednih 60 dana napravit će se nacionalni programi vezani za nacionalne manjine, najavljuje. Tu je i daljnje ulaganje u vojsku i policiju, povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske. “Čuvat ćemo hrvatske granice, voditi računa o dignitetu Domovinskog rata, jačati utjecaj Hrvatske u Europi i svijetu… U manje od dvije godine realizirat ćemo članstvo u OECD-u, jedinoj velikoj relevantnoj organizaciji kojoj Hrvatska treba pristupiti. Posebno ćemo voditi računa o Hrvatima izvan Hrvatske i o pravima konstitutivnog naroda u BiH”, rekao je naglašavajući kako se na izbornim listama našlo i dvoje zastupnika iz BiH, kao i, po prvi puta, jedna zastupnica iz Srbije.

Za izbore koji su održani u travnju rekao je da su bili “na rubu regularnosti” zbog protuustavnog ponašanja Zorana Milanovića.

Plenković je podsjetio na obljetnicu Bleiburga koja je obilježena prošlog tjedna. S Tomom Medvedom u petak je, kaže, bio na Maclju na komemoraciji. “To je nedvosmislena poruka naše vlade, osuda svih totalitarnih režima, fašizma, nacizma, a isto tako i komunizma”, rekao je naglašavajući da je temelj suvremene države Domovinski rat i još jednom je istaknuo zasluge branitelja.

Vlada je u ponedjeljak prihvatila godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, prema kojemu su proračunski prihodi iznosili 27,4, a rashodi 28,1 milijardu eura, uz manjak proračuna opće države od 0,7 posto BDP-a prema međunarodno usporedivoj metodologiji ESA.

Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da je lanjski BDP porastao u odnosu na 2022. godinu za 3,1 posto, s najvećim doprinosom rastu od smanjenja uvoza, potrošnje kućanstava i državne potrošnje.

U takvim uvjetima, proračunski prihodi iznosili su 27,4 milijarde eura i porasli su u odnosu na 2022. godinu za 20,1 posto. Porezni prihodi iznosili su 15,5 milijardi eura i porasli su za 19,3 posto, a prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje bili su u odnosu na prethodnu godinu veći za 15,3 posto i iznosili 4,4 milijarde eura.

Ukupni rashodi od 28,1 milijarde eura veći su za 20,9 posto u odnosu na 2022. godinu.

Ukupan proračunski višak prema nacionalnoj metodologiji iznosio je 34,3 milijuna eura što je 0,04 posto BDP-a.

Prema međunarodnoj metodologiji ESA, manjak proračuna opće države za 2023. godinu iznosio je 528,3 milijuna eura ili 0,7 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u na kraju 2023. godine iznosio je 63 posto, a u planu je smanjenje toga udjela do kraja godine ispod maastriške granice od 60 posto, rekao je ministar Primorac.