Premijer Plenković vjeruje da kineska ulaganja mogu učiniti riječku luku konkurentnijom / Snimio Ivica TOMIĆ
Premijer Plenković smatra da je ključni razlog što je Hrvatska dobila domaćinstvo činjenica da je na natječaju za izgradnju Pelješkog mosta posao dobila kineska tvrtka
ZAGREB Hrvatska ima malo više od godinu dana za pripremu dva važna događaja na međunarodnoj sceni kojima će biti domaćin, dogodine će se u Hrvatskoj održati summita 16 zemlja istočne i srednje Europe i Kine (inicijativa 16+1), a s početkom 2020. godine po prvi put će Zagreb predsjedati Europskom unijom.
I dok se za predsjedanje EU-om već odavno zna, Hrvatska je domaćinstvo osmog summita zemlja inicijative 16+1 službeno dobila na sedmom summitu koji se ovog vikenda održava u Sofiji. Gdje će se i kada održati u Hrvatskoj taj summit kojeg prati i poslovni formu, ostavljeno je, pojasnio je premijer Plenković, hrvatskoj i kineskoj strani da se dogovore.
Ustvrdio je kako smatra da je ključni razlog što je Hrvatska dobila domaćinstvo činjenica da je na natječaju za izgradnju Pelješkog mosta posao dobila jedna kineska tvrtka, a riječ je po poduzeću China Road and Bridge Corporation.
Most gradi suradnju
Dio analitičara tvrdi da se u središtu Europske komisije u Bruxellesu ne gleda baš blagonaklono na spomenutu inicijativu, ali sudionici summita, pa tako i premijer Plenković vjeruju da ta inicijativa više može pomoći ujedinjavanju, nego što bi stvarala razdor unutar Unije.
– Hrvatska je zadovoljna što se jedan veliki projekt, izgradnja Pelješkog mosta, događa kao spajanje dvaju stupova suradnje. To je najveći projekt od nacionalnog interesa, a financira ga EU i gradi kineska kompanija. Taj projekt sintetizira ideju da 16+1 nije format koji dijeli nego format koji koristi mogućnosti ujedinjavanja, rekao je Plenković.
Inicijativa 16+1, uključuje Kinu, 11 zemlja čelnica EU-a, Hrvatsku, Bugarsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku, Sloveniju i Rumunjsku te pet zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju. Kina ovu inicijativu smatra integralnim dijelom svog megaprojekta Jedan pojas, jedan put, što je svojevrsno osuvremenjavanje Puta svile.
Osim što je potpisivanje ugovora o gradnji mosta bio snažan poticaj za domaćinstvo summita sljedeće godine, Plenković vjeruje da to može biti snažan poticaj i da se u Hrvatskoj realiziraju i drugi projekti u različitim sektorima. Smatra da nije nemoguće da se i drugi slični projekti poput Pelješkog mosta financiraju europskim novcem, a da uključene u realizaciju budu i kineske kompanije. Premijer je otkrio i to da Hrvatskoj, kad su budući projekti u pitanju, »najviše kao iskorak treba suradnja na području željezničke infrastrukture i području morskih luka«.
– Upravo na tom tragu želimo razvijati suradnju s Kinom, kazao je Plenković koji je od morskih luka spomenuo onu u Rijeci i Zadru.
Prilika za izvoznike
Osim infrastrukturnih projekata suradnja s Kinom prilika je i za domaće tvrtke, odnosno izvoznike, smatra Darinko Bago, predsjednik uprave Končara i udruge Hrvatski izvoznici. On je na nekoliko konferencija svoje udruge posljednjih godina upozoravao na to da hrvatske tvrtke svoje prilike moraju tražiti i u suradnji s Kinom i južnom Korejom, odnosno na tržištima tih zemlja. Prije mjesec dana Končar je u Kini potpisao dionički ugovor o zajedničkom pothvatu (joint venture) za proizvodnju visokonaponskih sklopnih postrojenja s tvrtkom China XD Electric Co.
Zajedničko društvo pod nazivom »Končar-XD High Voltage Switchgear« u 50 postotnom vlasništvu je svakog od partnera sa sjedištem u Zagrebu, a njihovi proizvodi, koji su nadopuna postojećim Končarovom proizvodnom pogonu, namijenjeni su tržištu Europe. Novi pogoni bit će smješteni na lokaciji Končara u Sesvetskom Kraljevcu, zaposlit će se novih 60 stručnih i visokoobrazovanih radnika. Prvi proizvodi za tržište bit će isporučeni 2020. godine.
– Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju mi smo Kini postali još zanimljivije tržište i tu smo šansu trebali iskoristiti. Uz suradnju na infrastrukturnim projektima i sve veći broj kineskih turista u Hrvatskoj, mislim da se moramo potruditi i da naše tvrtke koje proizvode nađu svoju nišu na kineskom tržištu. To je veliko tržište, naša ekonomija je zbilja mala, ali tim više, i mali udio na tom tržištu za nas bio značajan, kaže Bago.
Nada se da će održavanje summita 16+1 biti velika šansa za domaće gospodarstvo i nada se da će Vlada, uz pomoć gospodarstvenika, a među njima i izvoznika, pripremiti za to da se ta šansa i iskoristi. U mogućnosti da se nakon trgovinskog rata sa Sjedinjenim američkim državama Kina više okrene Europskoj Uniji, Bago vidi dodatnu hrvatsku priliku da domaće tvrtke izađu i na to veliko tržište koje im se možda iz sadašnje prilike čini nedostižnom. Od onih koji su lobirali da se taj summit dogodine održi baš u Hrvatskoj, očekuje da će jednako promišljeno kontaktirati domaće gospodarstvenike u pripremi tog događaja.
U robnoj razmjeni s Kinom Hrvatska, kao i EU, bilježi deficit. Prema metodologiji koja vrijedi od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Kina je u Hrvatsku 2013. godine izvezla robe u vrijednosti 582 milijuna dolara, dok je Hrvatska u Kinu te godine izvezla više od 57 milijuna dolara. U prošloj je godini uvoz iz Kine dosegnuo 700 milijuna dolara, dok je izvoz u tu zemlju bio 112 milijuna dolara, što znači da Hrvatska u robnoj razmjeni s Kinom bilježi minus od 582 milijuna dolara.
