Giuliano da Empoli je esejist i politički savjetnik talijansko-švicarskog porijekla. Njegovo prethodno djelo ‘Inženjeri kaosa’ posvećeno novim majstorima političke propagande, prevedeno je na dvanaest jezika«, saznajemo iz kratke bilješke o autoru navedene na završnoj stranici njegove nove knjige, romana »Mag iz Kremlja« (»Le mage du Kremlin«, 2022.) koji će biti preveden na više jezika, a među prvim prijevodima s originala na francuskom je i ovaj na hrvatski Ane Šagi.

Razlog znatno većeg zanimanja za ovo no za prethodno djelo svakako je u tome što je njegovo zadnje djelo »Inženjeri kaosa« bilo stručna analiza svijeta suvremenih medija i načina na koji ih se može koristiti u političkoj borbi za vlast.

»Mag iz Kremlja« u velikoj mjeri također obrađuje tu temu, ali ne jezikom struke, već kroz formu romana, a to znači da su čitatelju kroz pripovijedanje ponuđena razna zbivanja, događaji te likovi.

Pritom su neki likovi (Putin, Prigožin, Berezovski, Hodorovski, Gari Kasparov…), kao i događaji (ruski predsjednički izbori 2000. godine, dolazak Putina na vlast, narančasta revolucija u Ukrajini, Olimpijada u Sočiju, potonuće ruske podmornice, rat u Čečeniji, ratni sukob Rusije i Ukrajine…) stvarni i istiniti što sve stvara dojam realnosti blizak dokumentarnom filmu, a tome svakako pripomaže i odabir načina pripovijedanja koji je vezan uz odluku autora da mu cijelu štoriju pripovijeda glavni lik, glavom »mag iz Kremlja«, Vadim Baranov.

Zanimljive pojedinosti

Naravno, da bi razina vjerodostojnosti bila još i veća, Giuliano da Empoli svom je izmaštanom liku dao ulogu najbitnijeg političkog savjetnika Vladimira Putina, i to u razdoblju od trenutaka kad je Putin bio tek šef zloglasne ruske obavještajne službe FSB pa do predvorja sada već godinu i pol dana starog rusko-ukrajinskog rata, kada je Baranov, naslutivši kako mu je kod Cara izgubljen ugled, odlučio otići i time možda spasiti život.

Pozicioniranjem svog lika na razvoj vanjske i unutarnje politike Rusije autor je svom romanu osigurao veliku zanimljivost jer zadire u pojedinosti itekako zanimljive suvremenome čitatelju.

No, uz to, Empoli je Baranova osmislio kao intelektualno iznimno sposobnog nasljednika nekadašnjih komunističkih vlasti, odnosno člana obitelji koja je desetljećima bila dio vladajuće nomenklature crvene Rusije.

Počeo je kao kazališni režiser u starom sustavu, razvio se kao »reality show« producent u postkomunističkom razdoblju, da bi opasni financijski, politički i profesionalni vrhunac doživio uz Putina od kojeg na kraju mora bježati jer shvaća da mu život više ni po čemu nije siguran.

Stvorivši takve okvire Giuliano da Empoli sagradio je čvrste temelje na kojima literarno zaista majstorski – s nedvojbeno uočljivim znanjem političkog analitičara, čak i psihologa – gradi priču o komunističkoj, postkomunističkoj i na kraju putinovskoj Rusiji.

Tu priču čitatelju pripovijeda onaj koji sva ta razdoblja jako dobro poznaje, a to je sam Baranov. Naime, napustivši Putinovu vlast, on osjeti potrebu ispričati svoju priču, pa se obraća autoru koji trenutno boravi u Moskvi, poziva ga k sebi i pripovijeda mu svoj život, a ta će priča, ustvari, biti priča o Rusiji, ruskom mentalitetu, utjecaju jednoumlja, politici i umjetnosti te velike zemlje te, naravno, o Putinu i njegovim moralnim, psihičkim i emocionalnim karakteristikama.

Koliko je da Empoli to dobro učinio svjedoče i ocjene kritike pa je tako »Le Point« ovu knjigu nazvao »vrtoglav uvid u psihu vezira apokalipse«, za »Le Monde des Livres« »ovaj roman baca prodorno svjetlo na tekuća geopolitička zbivanja«, a možda je najveće priznanje što je debitantskom da Empolijevom romanu Francuska akademija dala nagradu Roman godine.

Štoviše, knjiga je 2022. godine ušla i u završnicu čuvene Goncourtove nagrade gdje je tek nakon četrnaest puta ponovljenog glasanja izgubila od prošlogodišnjeg pobjednika, knjige »Vivre vite« Brigitte Giraud.

Putinova metamorfoza

Ono što čitatelja privlači je vjerodostojnost i snaga brojnih analiza koje Baranov nudi pripovijedajući svoj život. Od svijeta psihe običnog ruskog čovjeka do ocrtavanja lika opasnog i hladnog lika Vladimira Putina, da Empoli nam nudi niz stavova i tvrdnji koje nisu uvijek u skladu s nekim općim stavovima, ali sjajno ocrtavaju stanje koje je i dovelo do sadašnjeg, za cijeli svijet vrlo opasnog, trenutka.

Lik Baranova nedvojbeno je izgrađen na temelju Putinovog dugogodišnjeg savjetnika Vladislava Surkova čija je životna sudbina vrlo slična sudbini izmišljenog lika Baranova.

No, glavni lik ovog zanimljivog romana ipak je Vladimir Putin pri čemu kroz praćenje Putinove metamorfoze od šefa obavještajne službe FSB-a (nasljednik zloglasnog KGB-a) do nedodirljivog vladara, Cara kako ga zovu, svjedočimo opasnostima i užasima iskustva posjedovanja opake i smrtonosne moći.

Jednom riječju, moćna i sjajna knjiga koja ulazi u srž sadašnjih zbivanja u Rusiji te opravdano izaziva bojazan za budućnost cijelog čovječanstva.

Vjerna rekonstrukcija

Govoreći o svom romanu francuskim studentima i srednjoškolcima, Da Empoli je rekao: »Knjigu sam pisao kao esej. Osim opisa privatnog života mojih likova i većine dijaloga, sve ostalo su činjenice.

Puno sam putovao Rusijom, stoga svoju knjigu smatram vrlo vjernom rekonstrukcijom svega što je ta velika zemlja bila tijekom posljednjih dvadeset godina.

U srcu moći te zemlje brojni su elementi paradoksa, stalnih kontradikcija i iracionalnosti koje najbolje opisati može ne esej, već roman.«

O autoru

Giuliano da Empoli rođen je 1973. godine u francuskom gradu Neuilly-sur-Seine. Završio je Sveučilište La Sapienza, Institut d’études politiques de Paris, a u bogatoj karijeri bio je zamjenik gradonačelnika Firence zadužen za kulturu u tom čuvenom gradu, kao i viši politički savjetnik talijanskog premijera Mattea Renzija.

Bio je i član Izvršnog odbora čuvenog venecijanskog Biennala, a od 2006. do 2008. godine bio je viši savjetnik talijanskog vicepremijera i ministra kulture Francesca Rutellija.

U književnosti se bavio isključivo pisanjem eseja i stručnih radova, da bi 2021. godine dovršio svoj debitantaki roman »Mag iz Kremlja«.