RIJEKA Povodom Svjetskog dana beskućnika, koji se obilježava 10. listopada, Hrvatska mreža za beskućnike (HMB), osamnaest njenih članica i drugi dionici koji skrbe o beskućnicima provodit će aktivnosti s ciljem senzibiliziranja javnosti za problem beskućnika i beskućništva. U Rijeci je tako počeo dvodnevni Nacionalni susret o beskućnicima, na kojemu se pod sloganom “Ulica nije dom”, upozorava javnost i donositelje odluka na svim razinama na sve veći broj beskućnika i osoba u siromaštvu koje na ulici mogu završiti preko noći. Na sam Svjetski dan beskućnika, HMB, volonteri i učenici Medicinske škole Rijeka i Prve riječke hrvatske gimnazije danas su ispred Poglavarstva Grada Rijeke održali kratku javnu akciju, kojom su željeli istaknuti kako beskućništvo nije problem samo pojedinca, već i čitavog društva.

– U Rijeci dva dana borave predstavnici udruga koji se bave beskućništvom iz cijele Hrvatske, s nama su riječki beskućnici, ali i riječki srednjoškolci iz dvije riječke srednje škole, kao i brojni volonteri. Želimo pokazati kako su beskućnici među nama, ima ih sve više. Službene brojke kažu kako je u Rijeci između 200 i 300 beskućnika, a u cijeloj Hrvatskoj više od 420, međutim, to su brojke onih koji su u prihvatilištima, procjenjuje se da je u Hrvatskoj i više od dvije tisuće beskućnika, koji žive na ulici, a u nesigurnim i neadekvatnim oblicima življenja je njih i do deset tisuća. Kapaciteti su uvijek popunjeni, tako da postoji potreba za dodatnim smještajem. Želimo danas upozoriti i potaknuti vlasti da više razmišljaju o stambenoj politici, treba čim prije donijeti nacionalni plan za socijalno stanovanje, bolje definirati zakonsku regulativu, kako bi beskućnici lakše ishodovali osobne dokumente, jer bez njih ne mogu dalje. Imamo i lijepih i uspješnih priča, kada se beskućnici osamostale, zaposle, osnuju obitelj, međutim, imamo, nažalost, i onih tužnih, a i priča recidiva beskućništva, jer se neki vraćaju beskućništvu nakon godinu dana, kazao je Dejan Travica predsjednik Udruge Oaza.

Potpredsjednica HMB-a i voditeljica pulskog prihvatilišta za beskućnike Helena Babić rekla je kako je ovaj dan, Svjetski dan beskućnika, kulminacija svega što se radi tijekom cijele godine.

– Tijekom godine preispitujemo potrebe beskućnika, razgovaramo o razlozima njihovog problema, zbog čega su završili na ulici, što ih je do toga dovelo. Mi o beskućnicima brinemo 24 sata, već dvanaest godina i vrijeme je da naše usluge krenu u smjeru bolje stambene politike. Zbog toga smo, prvi u Hrvatskoj, ove godine početkom lipnja pokrenuli trogodišnji projekt “Housing First/Stanovanje prvo” i prije dva tjedna dvije osobe iz beskućništva smjestili u stan za koji najam plaća naše prihvatilište, čime smo tim osobama omogućili normalniji život, rekla je Babić. Dodala je kako su beskućnici izloženiji problemima mentalnog zdravlja, jer višegodišnji život i spavanje na ulici ostavlja trag na tim ljudima. “Što su duže na cesti, teže im se vratiti u normalan život. Veliki je problem nedostatak kapaciteta i za osobe s psihičkim oboljenjima, čije se obitelji često umore u borbi s njihovim bolestima psihe i te osobe ponekad završe na cesti. Želja nam je, što i radimo, povezati ih ponovo s obitelji”, rekla je Babić, dodajući kako u Puli stotinjak beskućnika boravi u prihvatilištima, prenoćištu ili dnevnom boravku, ali je broj beskućnika sigurno veći.

Izvršni predsjednik HMB-a Zvonko Mlinar podsjetio je kako u Hrvatskoj postoji trinaest prihvatilišta za beskućnike, u kojima je smješteno oko 400 beskućnika, međutim, dodao je, između deset i petnaest tisuća ljudi je u riziku od beskućništva. Zbog toga je, rekao je Mlinar, nužno promijeniti definiciju beskućništva, u što svakako treba uključiti i osobe koje žive u nesigurnim i neodgovarajućim uvjetima stanovanja. Jedno od prvih prihvatilišta za beskućnike je i riječko Prihvatilište Ruže sv. Franje, koje je prije šesnaest i pol godina osnovao Franjevački red, u kojem je kapacitet četrnaest kreveta, za dvanaest muških i dvije ženske osobe, s obzirom da tri četvrtine beskućnika čine upravo muškarci. Kroz ovo je prihvatilište, koje vodi Pjer Orlić, u šesnaest i pol godina prošlo oko 700 ljudi, koji su se u jednom trenutku svoga života našli na cesti. “Upravo ta brojka pokazuje koliko je potreba za ovakvim prihvatilištima iz dana u dan sve veća”, rekao je Orlić.

U sklopu ovogodišnjeg, 17. Nacionalnog susreta održana je edukativna radionica “Mentalno zdravlje beskućnika”, s obzirom da brojni korisnici usluga prihvatilišta i prenoćišta imaju psihičke smetnje. Drugi dan predstavnici HMB-a sudjelovat će na treningu “Housing First/Stanovanje prvo”, najprimjerenijem modelu za skrb o beskućnicima.