Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
17. studenoga 2018.
Ispis članka: Svetlana Cvetko: 'Ženama je u filmskoj industriji bilo bolje 1920. nego danas' - Novi List

NoviList.hr

Svetlana Cvetko: 'Ženama je u filmskoj industriji bilo bolje 1920. nego danas'

Redateljica

12. rujan 2018 11:12

Napisao: Kim Cuculić

Prema podacima do kojih je došla Cvetko, u 2017. godini bilo je samo 12 posto redateljica, a od 1929. do danas samo je pet žena nominirano za Oscara u kategoriji režije. Situacija nije uvijek bila takva: između 1912. i 1919. pri Universalu je radilo 11 redateljica

Foto: Roni Brmalj

RIJEKA U okviru netom okončanog History Film Festivala američka snimateljica, redateljica i direktorica fotografije Svetlana Cvetko održala je masterclass »Žene iza kamere«. Svetlana Cvetko, rođena u Rijeci, govorila je o svojim iskustvima, odnosno općenito o iskustvu žena u filmskoj industriji. Uz isječke iz njezinih filmova i najznačajnijih filmova na kojima je radila, Cvetko se osvrnula na status žena u svijetu filma od početka 20. stoljeća do danas.

Cvetko je poznata po snimateljskom radu na vrhunskim dokumentarcima, poput Oscarom nagrađenih »Inside Job« i »O. J.: Made in America«, »Facing Fear« (nominiran za Oscara), »Red Army«, koji je premijerno prikazan u službenoj selekciji filmskog festivala u Cannesu, te »Inequality for All«, dobitnik posebne nagrade žirija na Sundance Film Festivalu. Njezin kratki dokumentarac »Yours Sincerely, Lois Weber« proglašen je najboljim dokumentarnim filmom na LA Shorts Festivalu 2017., a kratki dokumentarni film »No War« osvojio je Grand Prix du Public na Films de Femmes 2001.

Prije odlaska u Hollywood, Svetlana Cvetko živjela je u Rijeci pa se toga prisjetila na početku izlaganja: »U Rijeci sam pohađala osnovnu školu Trsat, a zatim i škole na Donjoj i Gornjoj Vežici. Nakon toga moja je obitelj otišla u Ameriku...«

Izuzetna žena

Cvetko je zatim prikazala kratki film o Lois Weber, za koju dugo nije znala, jer se njeno ime nije spominjalo.
– Weber je bila redateljica, spisateljica i glumica u vrijeme nijemog filma u Hollywoodu. Nismo mogli pronaći zašto nije poznatija, a napravila je više od 300 kratkih i dugih filmova. Prva je Amerikanka koja je režirala dugometražni film. Imala je svoj studio i u jednom trenutku bila je najproduktivnija i najviše plaćena. Živjela je i radila u vrijeme D. W. Griffitha i Cecila B. DeMillea o kojima uvijek govorimo kad je riječ o povijesti filma, a nju se ne spominje, iako su oni bili dobri prijatelji i radili su u isto vrijeme.

Kad smo krenuli snimati film, nisam ništa znala o njoj i napravila sam istraživanje. Financije su nam bile dovoljne samo za kratki film, tako da je on zapravo poticaj drugima za daljnje istraživanje. Riječ je o dokumentarcu koji je više umjetnički film i traje šest minuta. Weber je bila izuzetna žena i jako me inspirirala. Njena karijera je u jednom trenutku stala. Pretpostavljam da za to postoje dva razloga: prvi je možda taj što njen prvi zvučni film nije bio uspješan, a drugi je to što 1920-ih godina publika više nije htjela gledati filmove koji su društveno angažirani. Lois Weber napravila je mnoge filmove važnih tema. Povijest Hollywooda i cijelog svijeta treba više znati o njenim postignućima – istaknula je Cvetko.

Žene doksa

Prema podacima do kojih je došla, u 2017. godini bilo je samo 12 posto redateljica, a od 1929. do danas samo je pet žena nominirano za Oscara u kategoriji režije. Situacija nije uvijek bila takva, pa je između 1912. i 1919. pri Universalu radilo 11 redateljica, koje su napravile 170 filmova. Položaj žena u filmskoj industriji bio je bolji 1920. nego danas, a u razdoblju nijemog filma žene su imale ključnu ulogu. Alice Guy-Blaché bila je prva filmska redateljica, a uz Lois Weber istaknula se i Frances Marion. Onda su se stvari promijenile i žene su izgubile svoje mjesto u filmskoj industriji.

– Mislim da je na to utjecao Wall Street i novac koji se počeo vrtjeti oko filma. Film je postao profitabilan, a žene su polako istisnute iz filmske industrije. Budući da na svijetu ima više od 50 posto žena, trebalo bi ih više biti i u filmskom svijetu. Žene film obogaćuju novim temama i pričama, i danas imaju veće mogućnosti nego što je to bilo nekad. Važno je dati glas ženama i one bi trebale podržavati jedne druge – smatra Cvetko, ukazujući na važnost inicijative »50/50 by 2020« koja se zalaže za ravnotežu u zastupljenosti žena i muškaraca i u području filma.

Američka producentica Caroline Waterlow imala je opasku da u dokumentarnom filmu, za razliku od igranog, ima više žena – što se opet može pripisati tome da se oko dokumentarnih filmova vrti manje novca. Svetlana Cvetko predstavila je filmove na kojima trenutačno radi. Dokumentarac »Ahead of the Curve« govori o lezbijskom časopisu »Curve«, dok »Stuntwomen« za temu ima žene kaskadere. Cvetko još radi i na filmu »Foreign Exchange«, a prikazala je i isječak iz svog prvog dugometražnog igranog filma koji režira – »My Crazy Nature« – o dva mlada glumca i jednoj glumici koji žive u Los Angelesu i žele napraviti karijeru.