Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 1
Sutra: 10° 10° 1
11. prosinca 2018.
Strip o ljudskoj nesreći

Tragedija objašnjena djeci: Strip "Zenobija" donosi najtužniju istinu

Ilustracija: Zenobija
Ilustracija: Zenobija
Autor:
Objavljeno: 10. kolovoz 2018. u 10:51 2018-08-10T10:51:38+02:00

»Zenobija« je srceparajuća i vrlo realna priča o dječjem iskustvu rata. Ispričana u nekoliko riječi s velikom senzibilnošću i gotovo isključivo kroz crteže, »Zenobija« je priča za svakoga«, jedna je od recenzija stripa. 

Zenobija je srceparajuća i vrlo realna priča o dječjem iskustvu rata. Ispričana u nekoliko riječi s velikom senzibilnošću i gotovo isključivo kroz crteže, »Zenobija« je priča za svakoga. Na nedavnome predstavljanju u Zagrebu, urednik u Sandorfu Ivan Sršen »Zenobiju« je nazvao angažiranom i radikalnom dječjom književnošću, koja dijete tretira kao autonomnog čitatelja Teško je pronaći dječje umjetničko djelo koje primjerenije dočarava tu strašnu tragediju: danski strip »Zenobija« crtača Larsa Hornemana i dječjeg pisca Mortena Düra kratko, jasno i bez uljepšavanja, ali s dubokim suosjećanjem i solidarnošću, objašnjava tragediju sirijskih izbjeglica koji, nakon što pobjegnu iz svoje ratom razorene zemlje, pogibaju u Sredozemnom moru, pokušavajući se domoći slobode u Europi. Prošle godine taj je strip osvojio tri danske nagrade za dječju književnost i ilustraciju, među ostalima i nagradu Ministarstva kulture Danske za djecu i mlade.

Prije četiri mjeseca, u hrvatskome prijevodu anglistice i skandinavistice Dore Maček, objavio ga je zagrebački Sandorf, izdavačka kuća sa senzibilitetom za izbjegličko-migrantsku krizu što već nekoliko godina guta ljudske živote u Mediteranu i diljem Europe. Dosad je Sandorf objavio još dva potresna i relevantna naslova na istu temu: »Sirijsku prašinu – ratnu priču iz srca Alepa« talijanske novinarke Francesce Borri, i »Preko mora – Sirijci bježe u Europu«, reportažu njemačkog novinara Wolfganga Bauera, koji se zajedno s češkim fotoreporterom Stanislavom Kruparom predstavio kao sirijski izbjeglica, kako bi se mogao ukrcati u jedan od brodova što iz Aleksandrije, za novac, prevoze ljude preko Mediterana u Europu.

Grč u grlu

»Zenobija« je kratka, stotinjak stranica jednostavnog čitljivog crteža, i izuzetno kratkog teksta; može je se pročitati za dvadesetak minuta. No kratkoća i jednostavnost ovdje su vrlina, ne mana: iz osobnog iskustva procjenjujemo da je »Zenobija« primjerena dječjem uzrastu već od trećeg i četvrtog razreda osnovne škole. Istodobno, ona nije samo dječji strip: svatko s iole senzibiliteta za muke ljudi koji bježe od rata, pročitavši »Zenobiju« teško će suspregnuti grč u grlu.

2

Priča je jednostavna. Sirijska djevojčica Amina u čamcu je, na Sredozemlju, pretrpanom zemljacima koji bježe iz razorene zemlje. U nevremenu padne u more. Pod površinom, sjeća se igre skrivača s majkom u sirijskome selu. Sjeća se kako su zajedno pripremale ručak. Majka joj je pripovijedala o hrabroj kraljici Zenobiji, sirijskome nacionalnom simbolu. »Ako je Zenobija mogla, možeš i ti!« učila je majka Aminu životu. Ali u selu je ponestalo hrane. Aminini su je roditelji otišli tražiti, obećavši kćeri da će se vratiti. Čekala ih je, dugo; nisu došli. Nije shvaćala zašto.

Napokon, došao je stric, i kroz potpuno razoreni grad odveo Aminu na obalu. Strica nisu pustili u čamac, jer nije bilo mjesta. Uputila se sama. Suputnici su bili pažljivi: žena joj je dala keks, starac ju je pomilovao po glavi. »Idemo u jednu zemlju bez vojnika«, rekli su. A onda je ispala iz čamca. Tonući, vidi olupinu na dnu: zove se »Zenobija«. »Šapćem: »Nađi me! Ili, šapćem u sebi«, posljednje su Aminine riječi, majci, iz one igre skrivača. More je mirno. Dijete se utopilo.

Tužan kraj

»Zenobija« je srceparajuća i vrlo realna priča o dječjem iskustvu rata. Ispričana u nekoliko riječi s velikom senzibilnošću i gotovo isključivo kroz crteže, »Zenobija« je priča za svakoga«, jedna je od recenzija stripa. Na nedavnome predstavljanju »Zenobije« u Zagrebu, urednik u Sandorfu Ivan Sršen »Zenobiju« je nazvao angažiranom i radikalnom dječjom književnošću, koja dijete tretira kao autonomnog čitatelja. »Zenobija«, kazao je, ima »tužan kraj koji je, nažalost, pravi kraj«.

3

»Jeza vas ne prolazi od same knjige, nego od činjenice da prikazuje stvarnost«, kazao je izdavač, koji Dürov i Hornemanov strip smješta u kontekst kanonskih tekstova za dječje razumijevanje ratne i izbjegličke krize, kakav je, primjerice, roman »U moru žive krokodili« Fabija Gede, 2011. objavljen u hrvatskom prijevodu, o sudbini afganistanskog dječaka koji ostaje sam, i pješke se probija do Italije.

Sršen drži da užase rata ne treba prešućivati djeci: »Treba mijenjati stvarnost, a ne je skrivati od djece.« Pitanje je, dakako, načina kako najmlađima približiti strahote ljudskog stradanja – »Zenobija«, bez ikakve sumnje, pripada među najbolje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka