Kultivacija

Piše Kim Cuculić: “Veli Jože” na engleskom

Kim Cuculić



 


Na našu adresu upravo je stigla nova knjiga – »Veli Jože – an Istrian story«, remek-djelo Vladimira Nazora prevedeno na engleski jezik. Objavilo ju je Modernist nakladništvo, a riječ je o prvom prijevodu integralne verzije teksta iz 1908. godine uz originalne ilustracije Slovenca Saše Šantela, pionira suvremenih tendencija u europskoj grafici. Ovim izdanjem, ističe Robertino Bartolec, Modernist nakladništvo nastavlja misiju predstavljanja i približavanja hrvatske literature i umjetnosti europskom kulturnom obzoru. Naime, Modernist nakladništvo publiciranjem knjige »Veli Jože« jedini je hrvatski izdavač koji u svom portfelju ima tri najveća klasika domicilne književnosti na stranim jezicima: Miroslav Krleža (»Saloma« – engleski/francuski), Janko Polić Kamov (»Psovka«/»Novele i kratke priče« – engleski), Vladimir Nazor (»Veli Jože« – engleski).


Kako navodi nakladnik, posebno je važno publiciranje »Velog Jože« na engleskom jeziku – knjige nastale na temelju hrvatskih narodnih priča i folklornih motiva. »Jer Hrvatska je posljednjih godina forsirano kolonizirana inozemnim tobože mitovima i legendama, potpuno minorizirajući vlastiti identitetski temelj. Na policama domaćih knjižnica i knjižara može se pronaći svaki inostrani – povijesnom relevantnošću – upitni poganski i kanibalistički ritual te inicijacija arturijanaca, vikinga, kelta, handžara, tatara i ostalih intruzijskih tribalnih totenkopfa… Dapače, dok te europske destinacije nama, i nadalje, kolonizacijski glorificiraju vlastite pseudostorije – RH doslovno ništa aktivno ne poduzima istima publikacijski predstaviti osobni nacionalni temelj. Što, opetovano i ekskluzivno, Modernist nakladništvo epskom misijom evakuacije RH kulture iz obamrlosti – čini, jedini. Zato je važan »Veli Jože« – simbol Hrvatske (i hrvatske Istre!), alegorijska slika nacionalne prošlosti, eksploatacije njezinih bogatstava (ljudskih, prirodnih, resursnih u punom smislu riječi), ali i moći i snage kojom se stoljećima opiralo odnarođivanju«, kažu u Modernist nakladništvu. Prevoditelj Martin Mayhew preveo je integralni Nazorov tekst iz 1908. godine, koji je čak i u izdanjima na našem jeziku rijetko ili nemoguće publikacijski sresti. Knjiga ima egzaktan izgled i format izdanja iz 1908. godine. Kako bi se sasvim bilo u okvirima originala iz 1908., kao i onda knjiga sadrži ilustracije velikog umjetnika Saše Šantela (Gorica, 1883. – Ljubljana, 1945.). Riječ je o iznimno plodnom ilustratoru u secesijskom slogu, jedan je od pionira novije slovenske grafike, a bavio se i drvorezom i bakropisom. Godine 1913. usavršavao se u grafici u Münchenu. U Beču je 1903. bio suutemeljitelj i prvi predsjednik društva slovenskih i hrvatskih umjetnika »Vesna«, kojemu je bila svrha njegovanje umjetnosti u duhu nacionalne predaje. Između ostalog, kao vrstan organizator pripremio je i postavio Prvu hrvatsku umjetničku izložbu u Pazinu 1913. godine.veli jože, knjiga na engleskom




U sklopu svakog javnog predstavljanje knjige »Veli Jože« Modernist nakladništvo organizira i izložbu ilustracija Saše Šantela. Prva promocija najavljena je u Motovunu, mjestu radnje same knjige »Veli Jože – an Istrian story« – 23. travnja na Svjetski dan knjige. Ovim povodom Modernist nakladništvo naglašava da već sama tezična početna postavka priče govori koliko je »Veli Jože« suvremen (lokalno i globalno): »Oko grada Motovuna živio je kmet Jože divovskog izgleda. Radio je najteže poslove za gospodu bez prigovora, dok ga mletački providur nije odveo lađom za Mletke. Bura je potopila lađu, a Jože se spasio. U lađi je poginuo div Galeat Ilija, koji je prije smrti savjetovao Joži da bude slobodan čovjek. Kada se vratio kući, pobjegao je s ostalim kmetovima na brdo, gdje su kasnije našli zlato. Čak su im i gospodari došli pomagati, kako bi dobili dio zlata. Prilikom dijeljenja posjeda, divovi su se posvađali zbog svoje pohlepe…«


Jedno od najpoznatijih djela Vladimira Nazora opisuje neprocjenjivu važnost slobode u životu svakog čovjeka, pa tako i diva Jože. Osim toga, prikazuje pohlepu podjednako i kod divova i kod »malih« ljudi, što je i danas aktualno.