S fakulteta na burzu

Svaki treći nezaposleni s diplomom živi u Zagrebu

Jagoda Marić

U Zagrebu je svaki osmi nezaposleni akademski građanin, a na državnoj razini svaki 19. Tek svaki 14. nezaposleni građanin koji nema završenu ni osnovnu školu nastanjen je u Zagrebu



ZAGREB  Gotovo svaki treći nezaposleni građanin Hrvatske koji ima fakultetsku diplomu ili je stekao magistarsko ili doktorsko zvanje živi u Zagrebu. Svaki osmi nezaposleni Zagrepčanin ima diplomu ili čak i veći stupanj obrazovanja, dok je na državnoj razini u toj skupini svaki 19. nezaposleni. Pokazuju to podaci o nezaposlenima za veljaču što ih je nedavno objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), iz kojih je vidljivo da se udio Zagrepčana u broju nezaposlenih smanjuje kako se smanjuje stupanj njihova obrazovanja. Tek je svaki 14. nezaposleni građanin Hrvatske koji nema završenu ni osnovnu školu stanovnik glavnog grada. Tako je svaki deseti nezaposleni građanin Hrvatske sa trogodišnjom stručnom spremom nastanjen u Zagrebu, ali onih koji imaju višu stručnu spremu u Zagrebu je 20 posto, odnosno svaki peti.


Osim što ovi podaci otkrivaju da građani s višom stručnom spremom posao ipak najviše žele, ali i mogu dobiti u Zagrebu, sugerira i to da bi država morala učiniti nešto više na tome da u manje sredine privuče ljude s visokim kvalifikacijama jer se često događa da pojedina mjesta godinama traže profesore ili liječnike, dok oni u većim gradovima isto tako godinama uzaludno čekaju posao.


Mladi bez posla


Na posao je u Zagrebu u veljači, prema podacima HZZ-a, čekalo 41.562 građana, čak polovica nezaposlenih Zagrepčana mlađa je od 40 godina, a najviše ih je, gotovo šest i pol tisuća, u životnoj dobi od 25 do 29 godina. Više od trećine nezaposlenih stanovnika Zagreba ima od 20 do 30 godina.





Na burzi rada u Zagrebu je i 1.496 osoba s invaliditetom, odnosno gotovo svaki 28. nezaposleni. Posao ih je u veljači dobilo 13, što znači da je među novozaposlenima tek svaka 114. osoba s invaliditetom. Iz toga je jasno da su među nezaposlenima osobe s invaliditetom posebice u teškom položaju jer su njihove šanse za posao pet puta manje nego kod ostalih nezaposlenih.



U veljači je na burzi rada bilo 3.531 novoprijavljenih osoba, neki od njih su prvi put tražili posao, a neki su na Zavod stigli nakon otkaza. Svakog radnog dana, a u veljači ih je bilo 20, na burzu se prijavilo u prosjeku 176 građana u potrazi za poslom. Istovremeno, Zavod je nudio 1.496 novih radnih mjesta i iz svoje je evidencije uspio zaposliti 1.479 građana, više nego dva puta manje od novoprijavljenih na burzu rada.


Sadašnji broj nezaposlenih u glavnom gradu rekordan je u proteklih osam godina jer u Zagrebu je toliko ljudi bez posla bilo u svibnju 2003. godine, ali je rekord u posljednjih 20 godina zabilježen u ožujku 2001. godine, kada je u Zagrebu bilo 54 tisuće nezaposlenih.


Rekordne brojke


Statistika Zavoda otkriva i to da je početkom 1990. godine u Zagrebu bilo 17.745 nezaposlenih, gotovo dva i pol puta manje nego što ih je danas. Ipak, u godinu dana, do ožujka 1991. godine, broj nezaposlenih se udvostručio, a već početkom 1992. godine bio je otprilike na današnjoj razini, odnosno veći od 41 tisuće. Od 1993. do 2000. godine broj nezaposlenih u Zagrebu stalno se držao oko 40 tisuća, a stečajevi i privatizacija učinili su svoje i u veljači 2000. godine nezaposlenih je bilo više od 50 tisuća.


Tek na kraju 2003. godine broj nezaposlenih opet pada ispod 40 tisuća, a u 2007. godini je ispod 30 tisuća. U 2008. godini broj nezaposlenih pada čak i na 25 tisuća. Krajem te godine u Zagrebu je bilo nešto više od 26 tisuća nezaposlenih, a onda broj počinje postupno rasti da bi krajem 2009. godinu prešao 30 tisuća, a na kraju 2010. dosegnuo gotovo 38 tisuća. Ako se ponovi ciklus s početka stoljeća, onda još uvijek nije došao kraj rastu broja nezaposlenih i već na jesen, kad prestane sezonsko zapošljavanje, mogu se očekivati nove rekordne brojke.