Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1
Sutra: 22° 22° 1
25. lipnja 2019.
Islandska praksa

RODNA JEDNAKOST U ovom vrtiću dječaci se igraju s lutkama, a djevojčice trče bose po snijegu

Foto Pixabay.com
Foto Pixabay.com
Autor:
Objavljeno: 8. listopad 2018. u 16:36 2018-10-08T16:36:49+02:00

NBC donosi priču o privatnom sustavu predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja koji već više od 30 godina djeluje na području Islanda, noseći se na posve osobit način s problemom rodne jednakosti.

Pitanje društvenih uloga muškaraca i žena u našem je društvu i u teoriji i u praksi još uvijek veoma diskutabilno. I dok hrvatska javnost još uvijek vodi otvorenu polemiku o tome gdje je kome mjesto i što tko smije, neke zajednice već desetljećima provode otvoreno drugačiju praksu u odnosu prema spolno uvjetovanim predispozicijama muškaraca i žena te njihovoj manifestaciji u društvu u kojem žive.

Mjesto radnje ove priče je Island - država koja je po pitanju rodne jednakosti konstantno na prvom mjestu u svijetu. No čak i za Island, model poučavanja u ovom vrtiću i školi smatra se progresivnim, prenosi NBC.

Riječ je teoriji podučavanja koja se zove Hjalli. Osmislila ga je radikalna feministkinja Margrét Pála Ólafsdóttir 1989. godine u nastojanju da se usprotivi stereotipnim rodnim ulogama i ponašanjima koja pripadnike određene skupine mogu učiniti slabima.

U više od 30 godina dugom radu s djecom, Ólafsdóttir polazi od teze da je jednakost rodova ostvariva ako se priznaju spolne razlike i radi na njima.

Zbog toga su tijekom boravka u njenim ustanovama, koje pohađa 8 posto islandske djece, dječaci i djevojčice odvojeni većinu vremena, a slobodne aktivnosti koje provode usmjerene su na to da prakticiraju aktivnosti koje se obično vežu uz suprotan spol.

Aktivnosti karakteristične za drugi spol

Dječaci se brinu o lutkama, a djevojčice vježbaju na poligonu. Dječake se uči da budu suosjećajniji prema drugima i da radije stupe u pomoć, a djevojčice se uči da budu odvažnije i da preuzmu inicijativu.

Prema Hjalli teoriji, time što se odvajaju jedni od drugih, dječaci i djevojčice slobodno razvijaju svoje osobnosti i otkrivaju interese bez pritiska uvriježenih i konvencionalnih rodnih uloga. Sve igračke u školi rodno su neutralne i sva djeca nose iste uniforme.

Osim toga, odvajanjem dječaka od djevojčica, prema ovoj se teoriji, izbjegava nešto što se naziva "obrnuto ogledavanje", odnosno težnja djece da na primjeru suprotnog spola uče što ne treba raditi.

- Kada imate samo djevojčice, u toj skupini nema više ničeg ženskastog, kao da svi rodni stereotipi nestanu. U isto vrijeme, dječaci se ne doživljavaju "ženskastima" ili "curicama" ako pokazuju interes za stereotipno ženske aktivnosti, objašnjava Ólafsdóttir razloge odvajanja skupina.

Osnivačica škole, danas 60-godišnjakinja, smatra da ako djeca vježbaju samo stereotipno rodna ponašanja, kako to društvo obično ohrabruje, riskiraju od upadanja u ono što ona zove "blue haze" i "pink haze".

Na krajnjim polovima ovog rodnog spektra, prirodna snaga svakog roda može prijeći u slabost, objašnjava Ólafsdóttir. Tako djevojački senzibilitet i brižna priroda može prerasti u samosažaljenje i prihvaćenu ulogu žrtve, dok dječačka snaga može prerasti u agresiju ili nasilje.

S obzirom na to da su određene karakteristike, prema Ólafsdóttir, spolovima urođene, tijekom formativnih je godina važno poučavati djecu onome što im društvo tradicionalno uskraćuje.

Foto YouTube screenshot

Lutke su samo za dječake

Novinari NBC-a posjetili su jednu islandsku Hjalli osnovnu školu gdje su pronašli 9-godišnjake koji se u slobodno vrijeme igraju čuvanja djece i uređivanja kose ili noktiju.

- Lutke su samo za dječake. Djevojčice to ne moraju vježbati, rekla je njihova profesorica Kristín Cardew objasnivši da ovakve aktivnosti kompenziranja rodnih uloga provode jednom tjedno ili prema procjeni.

Učitelji time nastoje ojačati dječačku empatiju i poriv za brigom o drugima. S druge strane, djevojčice se uče jačanju njihove hrabrosti i samopouzdanja tako što, primjerice, trče bose po snijegu bez vikanja ili izravno objašnjavaju kako se osjećaju.

Neke od aktivnosti djeca lako i jednostavno usvajaju, tvrdi učiteljica, pa primjerice čuvanje lutaka dječaci na kraju doživljavaju kao najbolju nagradu za svoje postupke. No određene su karakteristike, poput izraženog "ja" stava kod dječaka koji su kompetitivniji ili "mi" stava kod djevojčica koje svoje probleme nastoje češće razriješiti suzama, tvrdokornije i na njima se više treba raditi.

Penjanje je za djevojčice

- Bojim se visina, rekla je jedna djevojčica tijekom vježbe penjanja na drveće.

- Hodala si ovim putem već stotinu puta. Ne trebaš pomoć, odgovorila je njena učiteljica Edda Huld dok su se u isto vrijeme dvije djevojčice u blizini zbog nečeg durile.

- Držat ću ih na oku, no same mi moraju prići i reći u čemu je problem, objasnila je učiteljica NBC-u uz napomenu da je važno da djevojčice nauče biti direktne.

Osim ako nije hitnoća, učitelji u ovoj osnovnoj školi sporo odgovaraju na poziv za pomoć. Plakanje se posebno obeshrabruje i plačljivim se djevojčicama govori da stanu.

- Ljudi ovo doživljavaju nemilosrdnim, no ako ih ne zaustavimo, činimo žene slabima, rekla je njihova učiteljica.

Generacije učenika

Ovaj sustav ranog obrazovanja na Islandu se provodi već 30 godina. Premda je podijeljen stav javnosti o opravdanosti korištenih metoda, kao i činjenici da je riječ o privatnoj ustanovi koja je neznatno skuplja od ostalih ustanova "običnijih" načina školovanja, njeni su korisnici uglavnom vrlo zadovoljni rezultatima, a učenici koje su roditelji ondje upisali prije 30 godina, danas šalju vlastitu djecu istim putem, zahvalni na čvrstoći koju im je škola usadila.

Bára Ragnhildardóttir, jedna od pionirki Hjalli škole, danas uspješna menadžerica koja se kreće u poslovnim krugovima kojima dominiraju muškarci, smatra da je upravo škola zaslužna za čvrstoću kojom se probija kroz život, a vrlo dobro pamti dane bosonogog skakutanja po snijegu. Danas njena kći pohađa istu školu.

- Ona želi biti policajka, a ne policajac. To je tako jaka poruka, učiti je da je ona vođa, da je jaka i da voli sebe, da ima glas, kaže Ragnhildardóttir čija je majka pristala slijediti ovaj smjer obrazovanja u vremenima kada je on bio još posve kontroverzan.

Rezultati

Kakav je utjecaj Hjalli modela na djecu i danas nije posve jasno.

Studije pokazuju da Hjalli osnovne škole "podižu svijest o rodnoj jednakosti" više negoli islandske javne škole, a viši postotak Hjalli učenika misli da u obitelji i brizi za kućanstvo jednaku odgovornost moraju snositi i majka i otac.

U određenim općim uspjesima, Hjalli škole također su bolje od javnih škola, no to je karakteristika većine privatnih škola.

Optužbe na račun programa škole naglašavaju kako je razdvajanje učenika loše, a ekstremne mjere po nekima mogu štetno djelovati za seksualnost učenika u odrasloj dobi. Osim toga, kritika škole usmjerena je i na činjenicu da se program značajnije nije mijenjao u proteklih 30 godina.

Do nekih čvršćih pokazatelja rezultata kontroverzne islandske metode, NBC-jeva se priča zaključuje razmišljanjem devetogodišnjih djevojčica o zmajevima i princezama.

- Da sam ja princeza i da se pojavi zmaj, našla bih sama izlaz. Ne bih čekala princa da me spasi, rekla je Katha, a njene su se kolegice složile kimajući. A onda su, prenosi NBC, napravile nekoliko ratničkih poza.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka