Foto Reuters
Notni je zapis navodno napisan nakon što je Hitler pohađao nekoliko sati lekcija sviranja klavira
Adolf Hitler je bio veliki obožavatelj glazbenog velikana Richarda Wagnera, a ta je činjenica kroz povijest spomenuta nebrojeno puta. Ono što dosad nije bilo spomenuto, pokušaj je nacističkog vođe da i sam napiše jednu opernu skladbu, prenosi MSN.
Stranica notnih zapisa naslovljena “Wieland der Schmied”, ovih će se dana po prvi puta pokazati javnosti tijekom nove izložbe naziva “Mladi Hitler” u Austriji. Skica notnih zapisa za klavir napravljena je od strane Augusta Kubizeka, Hitlerovog prijatelja, a datira iz 1908. godine. U to je vrijeme Hitler imao dvadesetak godina.
O ovom se papiru dugo nagađalo, ali još nikada nije viđen u javnosti. Notni je zapis navodno napisan nakon što je Hitler pohađao nekoliko sati lekcija sviranja klavira. Christian Rapp, jedan od kuratora izložbe, kazao je da ovaj papir pokazuje Hitlerov “napuhani osjećaj vlastitih sposobnosti”.
Vjeruje se da ova jedina preživjela stranica ambicioznog projekta nalikuje na nedovršeni rad samog Wagnera. Skladba je temeljena na njemačkoj legendi o Waylandu Smithu.
Opera Wire prenosi da je “Wieland der Schmied” (“Wieland the Smith”) bio Wagnerov libreto čije je skladanje napustio jer je smatrao da neće postići njegov primarni cilj – produkcija za parišku operu. Skladba je naposljetku oživjela kroz ruke skladatelja Jana Levoslava Belle.Izložba naziva “Mladi Hitler: Formativne godine diktatora” otvara se u Sankt Poeltenu, a sadržavat će različite objekte koji su pripadali Hitleru. Prikupio ih je Kubizek u vremenskom razdoblju izmeđ 1907. i 1920. godine.
Kubizek ih je prvotno zadržao kao uspomene na svoju mladost, prije nego li je shvatio da bi objekti mogli biti od povijesne važnosti.
Među stvarima na izložbi, pronašla su se pisma i razglednice koje je Hitler pisao Kubizeku te slike i arhitektonski nacrti. MSN piše da nacrti i slike pripadaju čovjeku koji je “rođen 20. travnja 1889. godine u austrijskom gradu Braunau am Innu” te “čije su umjetničke sposobnosti redovito bile manje od njegovih grandioznih ambicija”.
Napominju i da je Hitler dva puta pokušao upasti na bečku Akademiju likovnih umjetnosti, 1907. i 1908. godine, ali nije uspio.
