Izvor: Stiftelsen Nordmøre Museum
Na Badnjak se tradicionalno u Hrvatskoj priprema riba, a jedna od omiljenih ribljih poslastica koja će se naći na blagdanskom stolu je svakako bakalar, no znate li kako je postao dio naše tradicije?
Norveško veleposlanstvo u Hrvatskoj odlučilo je približiti nam ovu priču. Objavili su poučan i zabavan tekst o povijesti pripremanja i blagovanja bakalara te vezama Norveške i Hrvatske.
Izum slanog osušenog bakalara datira iz 14. stoljeća, a u Norvešku su ga donijeli portugalski i baskijski ribari u 18. stoljeću koji su otkrili novi način konzerviranja bakalara.
Zbog lakog pristupa brodom, velikih površina za sušenje i savršene klime u proljeće, obala u srednjoj Norveškoj odabrana je za proizvodnju. Španjolski ribari, koji su dolazili u Norvešku u kupnju ribe, Norvežanima su pokazali recept za bakalar na baskijski način. Ovaj tradicionalni način pripreme bakalara aktualan je u Norveškoj i danas – bakalar u crvenom umaku od rajčice.
Hrvatska je treća najvažnija zemlja Norvežanima kada se govori o izvozu bakalara.
U naše je krajeve, točnije u Dalmaciju, bakalar stigao iz Venecije, tamošnji vlastelin Pietro Querini doživio je 1432. godine brodolom na obalama Norveške, gdje je naučio umijeće sušenja i soljenja bakalara.
U Veneciju se s usoljenim bakalarom vratio upravo u vrijeme blagdana, zbog čega se zadržala tradicija pripreme bakalara za Božić.
Norveško veleposlanstvo donosi i dva sjajna recepta za bakalar, koja možete pročitati OVDJE.
