Borba protiv ovisnosti

‘Nove su droge opasnije nego ikada prije’: Sintetski opioidi već uzimaju živote diljem Europe

Vedrana Simičević

Direktor Europskog centra za monitoring ovisnosti o drogama Alexis Goosdeel

Direktor Europskog centra za monitoring ovisnosti o drogama Alexis Goosdeel

Zadnje četiri godine bilježimo veliko povećanje broja novih droga koje su još opasnije nego prije. Vidimo već u nekim zemljama članicama povećanje u smrtnosti od predoziranja, što je najviše povezano upravo s opiodima i sintetskim opioidima



EMCDDA, Europski centar za monitoring droga i ovisnosti o drogama ove godine slavi 25 godina postojanja. Danas se ova EU agencija pretvorila u glavni izvor znanstvenih podataka kad je riječ o psihoaktivnim supstancama i njihovoj zlouporabi, no i o učinkoviti svih mogućih programa liječenja i prevencije. Veliku ulogu igra i tzv. »rani sustav upozoravanja« kojim se po hitnom postupku, čim se pojave na crnom tržištu, otkrivaju mnogobrojne nove opasne dizajnerske supstance i njihovi učinci. Iako narkomanija nije više toliki bauk kao prije 25 godina, velika europska konferencija na temu droga i ovisnosti u Lisabonu nedavno je pokazala da razloga za brigu itekako imaju sve europske zemlje.


Dramatična epidemija smrti uslijed zlouporabe opioida koja trenutno trese SAD služi pak kao dobar primjer kako stvari mogu izmaknuti kontroli u samo desetak godina. S aktualnim direktorom EMCDDA Alexisom Goosdeelom, belgijskim kliničkim psihologom koji u razvoju agencije sudjeluje od njenih početaka, porazgovarali smo o trenutnim europskim izazovima borbe protiv ovisnosti drogama.


– Naš primarni zadatak se nije promijenio, to su i dalje ilegalne droge. Prije 25 godina, kad je EMCDDA počeo funkcionirati, nije bilo dostupnih objedinjenih informacija o situaciji s ilegalnim drogama u Europi. Niti jedna europska zemlja nije imala procjenu situacije vezanu za raširenost zlouporabe i način rješavanja problema. Kad smo započeli, naš je cilj stoga bio da postanemo centar koji će pružati informacije. Morali smo kreirati sustav za prikupljanje podataka, morali smo definirati epidemiološke indikatore i indikatore tržišta, koji bi nam dozvolili da dobijemo generalni pregled zbivanja po državama. Danas je ta misija već odavno ispunjena i imamo opsežan sustav koji radi dobro. No u današnje doba postoji puno različitih izvora informacija, pri čemu vodeću ulogu ima internet. Iz tog razloga EMCDDA mora biti više fokusirana na vrijednost informacija i analiza koje pružamo.


Sintetski opioidi iz Kine




Koji su trenutno glavni izazovi u Europi kad govorimo o problemu ovisnosti o drogama? Upozorili ste nedavno da vlade više ne vide ilegalne droge kao gorući problem…


– Ako se prisjetimo situacije u Europi na kraju 80-ih godina kada su u velikim europskim gradovima ljudi svakog dana umirali od predoziranja, što je bio i razlog za osnivanje EMCDDA i ako je usporedimo sa situacijom danas, evidentna je velika razlika. Danas ljudi u Europi ne umiru tako često od predoziranja drogom, a jedan od razloga je da su sve zemlje napravile velike napore u razvoju sustava terapije i prevencije. Krajem devedesetih na području Europe nije bilo više od 20 tisuća ljudi u metadonskoj supstitucijskoj terapiji, a danas je njome obuhvaćeno više od 650 tisuća ljudi. I ako tome pribrojite ostale tretmane ovisnosti, dobijete brojku od 1.3 milijuna ljudi koji se trenutno liječe od ovisnosti o drogama u Europi.


A to znači da svi ti ljudi nisu na ulici, nego pod kontrolom zdravstvenog sustava, dok mnogi koji konzumiraju drogu danas zahvaljujući programima smanjenja šteta to čine na kontroliraniji način. Sve to pak znači da je problem ovisnosti ujedno i manje primjetan no prije 25 godina. No ako pogledamo današnju situaciju vidimo da postoje i novi, kompleksniji načini zlouporabe droge i da se na tržištu neprekidno pojavljuju nove psihoaktivne supstance. Jedan od izazova je i internet koji igra veliku ulogu u organiziranom kriminalu, uključujući i krijumčarenje droge, posebno na lokalnoj razini.


Nove psihoaktivne supstance se pak nastavljaju pojavljivati sve većom učestalošću na europskom tržištu droga, pri čemu nije toliko zabrinjavajući sam njihov broj, koliko činjenica da zadnje četiri godine vidimo veliko povećanje broja novih droga koje su još opasnije nego prije. Najočitiji primjer su fentanili i općenito sintetski opioidi. Vidimo već u nekim zemljama članicama povećanje u smrtnosti od predoziranja, što je najviše povezano upravo s opiodima i sintetskim opioidima. Nije to još usporedivo sa situacijom u SAD-u no moramo biti vrlo oprezni. Još jedan recentni problem je povećana dostupnost kokaina na europskom tržištu u posljednje dvije godine. Veliki izazov za sve članice je i mogućnost nastavka investiranja u jednakom obimu u programe sprječavanja zlouporabe droga, terapije i prevenciju. Jer ako je situacija trenutno bolja, to se dogodilo uglavnom zahvaljujući tim intervencijama. I sad nije trenutak da se smanjuje investiranje u borbu protiv ovisnosti o drogama.


Je li smanjenje financijskog ulaganja u borbu protiv droga primjetno diljem Europe?


– Sve zemlje članice EU su bile pogođene krizom i vidimo opću tendenciju u Europi smanjivanja troškova iz nacionalnih budžeta za programe prevencije, smanjenja štete i liječenja.


Epidemija smrti usred zlouporabe opioida, legalnih i nelegalnih poput fentanila je ove godine dostigla novi vrhunac u SAD-u. Treba li se Europa mora bojati slične opioidne krize?


– Ako uspoređujemo po ovom pitanju SAD i Europu, prva velika razlika je broj smrti – u Europi trenutno godišnje umire nešto manje od 9 tisuća ljudi od predoziranja, a u SAD-u sad već 66 tisuća. Dakle, razlika u broju žrtava je ogromna. Na konferenciji u Lisabonu mogli smo čuti da je jedan veliki dio problema predoziranja u SAD-u povezan s pretjeranim prepisivanjem opioidnih lijekova i njihovom zlouporabom. Mogli smo primjerice čuti da u SAD-u po procjenama stručnjaka oko milijun ljudi legalno na recept uzima opioidne lijekove iako im nisu potrebni. A to su lijekovi protiv boli koji nose visoki rizik od ovisnosti. To je još jedna velika razlika između Europe i SAD-a – ne možemo reći da u Europi nema zlouporabe, ima je svuda, no u Europi je izdavanje i distribucija tih lijekova puno bolje kontrolirana. Novi sintetski opioidi poput fentanila u SAD-u i Europi, međutim, dolaze na različite načine iz Kine gdje jača ilegalna proizvodnja i to je rastući problem koji treba pažljivo kontrolirati.


Nepoznati učinci legalizacije kanabisa


S kakvim informacijama EMCDDA raspolaže kad je riječ o potencijalnoj legalizaciji kanabisa na području Europe? Da se to kojim slučajem počne događati, kakvi bi bili izazovi?


– Jedno od pitanja koje često dobivamo je hoće li Europa legalizirati kanabis. Mislim da je važno naglasiti da odluka da se neka droga legalizira ili ne ne pripada Europskoj uniji, već svakoj državi članici zasebno. Za sada nema deklarirane namjere niti jedne članice da legalizira bilo koju drogu uključujući i kanabis. Istina je da postoje neka specifična iskustva, primjerice u Španjolskoj ili Belgiji u smislu nekih »društvenih klubova za kanabis«, no važno je zapamtiti da su to lokalne, a ne nacionalne inicijative koje koriste određene rupe u zakonima. U zemljama gdje takvi primjeri postoje, vlade to nužno ne podržavaju i traže načine da tome doskoče.


Mi naravno blisko pratimo evoluciju u SAD-u, jer ako još neke zemlje legaliziraju kanabis, jedan od utjecaja koji će to imati na Europu je povećana dostupnost droge putem interneta. Po informacijama koje imamo trenutno nema znanstvenih dokaza da legaliziranje kanabisa ima utjecaj na smanjivanje dostupnosti droge na crnom tržištu ili smanjenje broja konzumenata. Nema dokaza ni za suprotno. Drugim riječima, i dalje ne znamo kakvi su učinci legalizacije. Jedno od stručnih izlaganja koje smo mogli čuti sad na konferenciji govori međutim o nekim »nuspojavama« legalizacije u SAD-u, poput pojave jestivih pripravaka s velikim koncentracijama THC-a koji mogu predstavljati rizik, posebno za djecu. Nova kategorija su i pripravci za punjenje e-cigareta s izrazito visokim koncentracijama THC-a, za koje se također ne znaju rizici. Dakle, postoji još puno pitanja na koje vlasti moraju naći prave odgovore ukoliko požele legalizirati kanabis. Neke analize bi u budućnosti trebale dati odgovore na ta pitanja.


Koliko dostupnih podataka postoji o tzv. medicinskoj marihuani, odnosno o potencijalnim ljekovitim svojstvima marihuane?


– EMCDDA nema službeno mišljenje o terapeutskom učinku marihuane. Nije zapravo prikladno govoriti o »medicinskom kanabisu«, jer biljka kanabisa sadrži cijeli niz supstanci pa možemo govoriti o eventualnim terapeutskim učincima neke od njih, poput kanabidiola (CBD) ili THC-a. Ukoliko bilo koja od supstanci iz kanabisa ima terapeutske učinke, nema razloga da se ne koristi u medicinske svrhe, no trebaju postojati znanstveni i klinički dokazi o njihovim terapeutskim svojstvima.


No čini se da po tom pitanju postaje dvoznačni rezultati. Provode li se i u kojem opsegu neka klinička istraživanja i koliku tu ulogu ima pritisak javnosti?


– U posljednje vrijeme je izdano nekoliko publikacija koje obuhvaćaju rezultate i dosadašnjih istraživanja. Neki dojam bi zasad bio da ima nekih dokaza, no nema jakih dokaza za ljekovita svojstva koja se pripisuju marihuani. Moguće da su i znanstvenici pomalo ograničeni činjenicom da se ipak radi o ilegalnim supstancama. Vrlo je važno pri tome otkriti i kakvu ulogu ima način konzumiranja. Siguran sam međutim da će se u idućih deset godina pojaviti konkretniji rezultati koji će dati odgovor na ova pitanja. EMCDDA iduće godine planira objaviti publikaciju koja bi prezentirala postojeće znanstvene pokazatelje.


Uz tempo pojavljivanja novih droga, bojite li se da će to izmaknuti kontroli?


– Bilo bi pretjerivanje da kažem da se bojimo, no i da kažem da je sve pod kontrolom. To je novi problem koji se mijenja vrlo brzo, no o kojem vodimo računa. Mislim da je Europa po tom pitanju referenca mnogim drugim regijama u svijetu.