Vijesti o pojavi mišje groznice stižu iz cijele Hrvatske, iako je zima atipično godišnje doba za širenje ove bolesti, pa stručnjaci predviđaju ovog ljeta pravu epidemiju, kakva je zadnji puta bila 2002. kada je oboljelo oko petsto ljudi
RIJEKA Zbog mišje groznice dosad je u Klinici za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka hospitalizirano pet osoba. Trenutačno se još dvije osobe nalaze na liječenju, no one će prema riječima liječnika, biti uskoro otpuštene iz bolnice i to najvjerojatnije početkom idućeg tjedna. Prema riječima prof. dr. Ivice Pavića s Klinike za infektologiju, u svih pet slučajeva bolest nema posljedica za zdravlje zaraženih, niti je bilo potrebe za primjenom dijalize koja je ponekad u težim oblicima ove zaraze potrebna.
Kako kaže voditeljica Službe za epidemiologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Đana Pahor, od mišje groznice može se zaštiti samo prevencijom koja podrazumijeva pranje ruku i pravilno skladištenje hrane.
– Zaštita uključuje niz preventivnih mjera koje se u ovom slučaju posebno odnose na sve koji borave u šumi. Osim pranja ruku, treba svakako izbjegavati puštanje hrane na otvorenom prostoru što posebno vrijedi za izletnike i šumske radnike koji su uostalom u najvećoj opasnosti od mišje groznice koje se s druge strane čovjek koji samo šeta Korzom ne treba bojati – poručuje Pahor.
– Dosad smo zabilježili pet pacijenata s mišjom groznicom odnosno hemoragijskom groznicom s bubrežnim sindromom. Uglavnom je riječ o osobama koje se po prirodi svog posla nalaze u blizini šume ili pak rade u skladišnim prostorima. Područja su kojih su nam došli pacijenti su Gorski kotar, Lika i rubno područje Rijeke – kaže Pavić.
Ciklička pojava
Iako je prošlog tjedna u javnosti potvrđena informacija o više slučajeva mišje groznice u Zagrebu, informacije o slučajevima mišje groznice, ističe Pavić, ove godine pristižu iz svih dijelova Hrvatske. Po tome već sad mnogi zaključuju da bi ova godina mogla biti godina epidemije mišje groznice, tim više što su se prvi slučajevi pojavili zimi u atipično godišnje doba za ovu zarazu koja se najčešće širi ljeti.
– Ovakve godine su uobičajena ciklička pojava. Posljednji put to je bila 2002. godina kad je u cijeloj Hrvatskoj mišjom groznicom bilo zaraženo oko petsto ljudi. Prije toga veća pojava mišje groznice zabilježena je u vrijeme Domovinskog rata. Najčešće takva razdoblja ovise o vegetaciji odnosno o većoj dostupnosti hrane kojom se hrane glodavci koji prenose mišju groznicu – objašnjava Pavić.
Simptomatsko liječenje
Ovaj virus kojeg glodavci izlučuju putem urina i izmeta kod nas najviše prenosi riđa voluharica i žutogrli miš, a osim osoba koje su profesionalno vezane uz šumske predjele, mišjom se groznicom često se zaražavaju i izletnici. Način zaražavanja ljudi je udisanje prašine onečišćene izlučevinama zaraženih šumskih životinja ili unosom uzročnika u usta putem onečišćenih ruku, hrane i pića. Virus se ne prenosi među ljudima, a simptomi su povišena temperatura, otežano mokrenje zbog oslabljenog rada bubrega, a moguća su i krvarenja. Također, moguće je i zamućenje vida i bolovi u slabinama. Liječenje je najčešće simptomatsko, samo u težim slučajevima zaraze pacijenti ponekad trebaju dijalizu kako bi im se normalizirao rad bubrega. Bolest može trajati i do dva tjedna pri čemu njezin završetak označava izlučivanje velike količine urina uslijed čega dolazi do stabilizacije krvnog tlaka i bubrežnih funkcija. Oporavak je obično polagan, može potrajati i nekoliko mjeseci, no obično protječe bez komplikacija te dolazi do potpunog izlječenja.
