Foto V. Karuza
Predstavljanjem knjige »Drugi spol« Simone de Beauvoir obilježeno je osnivanje Centra za ženske studije u Rijeci, prvog centra takve vrste u Hrvatskoj
RIJEKA Jučer je u Akvariju, prostoru Studentskoga centra u Kampusu, održano predstavljanje prvog hrvatskog prijevoda knjige »Drugi spol« francuske filozofkinje i književnice Simone de Beauvoir koja je svojim zalaganjem za emancipaciju žene i nekonformističkim duhom zauzela istaknuto mjesto u francuskom egzistencijalizmu.
Razgovorom o knjizi obilježeno je i osnivanje Centra za ženske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci prvog centra takve vrste u sklopu akademskog sustava Republike Hrvatske.
Uz voditeljicu Centra za ženske studije Brigitu Miloš i izvršnu direktoricu Centra za napredne studije jugoistočne Europe pri riječkom Sveučilištu Sanju Bojanić, u razgovoru je sudjelovala prevoditeljica knjige Mirna Šimat, a kao posebna gošća i glumica Mira Furlan koja je pročitala nekoliko odabranih ulomaka i s brojnom publikom iz studentskih redova podijelila svoja iskustva, razmišljanja i zapažanja na temu feminizma i borbe za ljudska prava općenito.
Prvo izdanje knjige koja se do danas smatra stupom feminizma pojavilo se 1949. godine i izazvalo mnoge prijepore, posebice zbog pogleda autorice na majčinstvo, budući da je i tome zagovarala pravo na slobodu izbora, smatrajući da nije svaka žena dobra majka niti predodređena za tu ulogu.
Djelo u kojem autorica dokazuje da je ženska priroda samo društveni konstrukt doživjelo je mnoge osude i iskrivljene interpretacije. Za naslovnicu prvog prijevoda knjige na engleski jezik 1953. godine odabrana je slika gole žene, jer je izdavač shvatio da se radi o seksualnom priručniku. Smatrao je da će dobro doći mladim ženama, a za prevoditelja je angažirao botaničara. Zanimljiv je i podatak da je u lipnju 1956. objavljen dekret Svete Stolice u kojem se konstatira da je knjiga nepoćudna jer kvari mladež, a postupno ali sigurno truje i odrasle.
Govoreći o svom pogledu na feminizam Mira Furlan je kazala kako jedinom pravom smatra klasnu borbu i borbu za ljudska prava, jer borba za prava žena i različitih manjinskih skupina samo pospješuje njihovu getoizaciju. Između ostalog, iskazala je zaprepaštenje konzervativizmom mladih, u što se uvjerila radeći sa studentima iz cijelog svijeta u Americi.
– Moje cijelo odrastanje bilo je u pobuni i zato me rastužuje da su današnja djeca tako poslušna i pomirena. To su ljudi koji se u raspravi o Antigoni identificiraju s Kreontom. Na njega nemaju zamjerki, dok Antigonu uopće ne shvaćaju.