Župan Zlatko Komadina, koji je na čelu Primorsko-goranske županije uz neke prekide već više od 15 godina, ulazi u zadnju godinu mandata. Njegova stranke, SDP, već je potvrdila novu kandidaturu i za lokalne izbore u svibnju 2017. godine, a kraj godine i kraj mandata vrijeme su za kratku rekapitulaciju rada.

Ulazimo u zadnje mjesece mandata, još je manje od šest mjeseci do novih izbora – možete li samom sebi i svom timu dati ocjenu rada u ove četiri godine. Jeste li učinili maksimum, ili se moglo i više?

– U okviru naših upravljačkih i fiskalnih ovlasti mislim da smo postigli dovoljno, a da se, kao što nažalost nije, pokrenuo proces decentralizacije vjerujem da bi još snažnije pokretali projektne i programske aktivnosti i u segmentu zdravstva, školstva, socijale, kulture, prometne i komunalne infrastrukture. Najveće investicije imali smo u zdravstvu te izgradnji, uređenju i opremanju školskih objekata i sportskih dvorana. Pokrenuli smo i projekt Platka koji se zahvaljujući brojnim investicijama ponovno brendira kao cjelogodišnji sportsko-rekreacijski lokalitet i to ne samo za stanovnike PGŽ-a. Prva smo županija u Hrvatskoj koja je izgradila Centralnu zonu za gospodarenje otpadom i koja je ovih dana konačno dobila privremenu uporabnu dozvolu. Ono s čime nismo zadovoljni je realizacija strateških državnih projekata, poput LNG-a, novog KBC-a, modernizacija termoelektrane Urinj, izgradnja novih lučkih kapaciteta.

Visoki standard

Hoćete li se ponovno kandidirati na izborima 2017. godine, i s kojim programom?

– Mislim da je već poznata činjenica o mojoj namjeri kandidature za još jedan mandat na čelu PGŽ-a. Povjerenje birača tražit ću prvenstveno na osnovi dosadašnjih rezultata gdje smo dokazali da kontinuitet i stabilnost vlasti omogućava i kontinuitet provedbe investicijskih projekata i razvojnih sektorskih politika za koje smo nadležni. S promišljenom, osmišljenom i racionalnom politikom, u ograničenim proračunskim mogućnostima, postigli smo to da smo održali visoku razinu standarda u zdravstvu, školstvu, socijali, vodili računa o ravnomjernom razvoju svih naših mikroregija te na taj način osigurali i kvalitetu svakodnevnog života stanovnika PGŽ-a.

Nova Vlada provela je poreznu reformu koja ima velike posljedice za lokalnu samoupravu – kako je poznato, porez na dohodak seli državi, koja će onda te iznose vraćati natrag prema samoupravi, a tek 2018. godine očekuju se novi zakoni koji će to regulirati. Vaš komentar?

– Porezna reforma dodatno financijski i fiskalno slabi regionalnu i lokalnu samoupravu te još više centralizira javne financije što je nažalost u suprotnosti s programskim najavama aktualne vlade o decentralizaciji i jačanju ovlasti regionalne samouprave kao nositelja razvoja. Okvirne računice govore da bi nam ova porezna reforma mogla »skratiti proračun« za gotovo 20 milijuna kuna, što bi prema obećanju Vlade trebalo biti kompenzirano tijekom slijedeće godine. Mi smo proračun za 2017. godinu kreirali po sistemu »majke mi«, želeći vjerovati da će se obećana kompenzacija doista i dogoditi. No, ako se to i ne dogodi mi ćemo sve zacrtane projekte sigurno realizirati, možda samo nešto sporijom dinamikom. Takvih smo situacija u protekle četiri godine već imali, a ipak smo ostvarili zacrtane ciljeve i održali stabilnost proračuna.

Dvije nove škole

Koje projekte vidite kao najvažnije u 2017. godini?

– Krećemo s gradnjom novog Doma zdravlja u Opatiji što je investicija vrijedna više od 30 milijuna kuna, a to je ujedno i najveća investicija te zdravstvene ustanove od njenog osnutka. Nastavljamo s projektom uređenja Psihijatrijske bolnice Rab te krećemo u izgradnju medicinsko-rehabilitacijskog centra u Lječilištu Veli Lošinj. Sljedeće godine bit će dovršena i izgradnja dvije nove osnovne škole – u Baškoj i u Puntu. Nastavljamo i s aktivnostima na provedbi projekta e-županije što je pionirski posao na razini države, nastavljamo i s ulaganjima u Platak, u lučku infrastrukturu, pokrećemo i dvije županijske linije u pomorskom prijevozu putnika itd.

Možete li dati ocjenu suradnje s državom – koji su zajednički projekti koji su realni?

– To su svi već ranije spomenuti strateški projekti koji su ujedno i okosnica Razvojne strategije PGŽ-a do 2020. godine. Mi smo prva Županija koja je donijela takvu Strategiju te očekujemo da svih 10 projekata, a možemo dodati i projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture i Poslovne zone Miklavje budu sastavni dio i Nacionalne strategije koju će, nadam se, ova Vlada donijeti uvažavajući interese svih hrvatskih regija pa tako i PGŽ-a. Dakle, i LNG i pruga Rijeka Zagreb i spoj na Žutu Lokvu u okviru prometne integracije riječkog čvora, i dovršetak Zagrebačke obale, modernizacija Zračne luke, izgradnja drugog tunela kroz Učku, novi KBC Rijeka itd.