Sinoptičarka koja je naslijedila Smiljana Viskovića

Danijela Vlašić: Ove godine čekaju nas topli rujan i listopad

Ljiljana Hlača

Foto M. Gracin

Foto M. Gracin

Sve to mora biti relativno brzo odrađeno, jer se prognoze šalju već ujutro. Nakon jutarnje gužve pišem polutjedne ili tjedne prognoze. Onda dolaze novi materijali i pišem nove prognoze između javljanja za radio



Riječanka Danijela Vlašić novo je lice riječke meteorologije, budući da od svibnja radi kao samostalna sinoptičarka u Pomorskom meteorološkom uredu u Rijeci, koji je jedan od ustrojstvenih jedinica Službe za analizu i porognozu vremena Državnog hidrometeorološkog zavoda. Treba reći da je Rijeka zamalo mogla ostati na samo jednom sinoptičaru nakon odlaska Smiljana Viskovića u mirovinu, a to je Ivan Novak, da se u cijelu priču nisu upleli Grad Kastav, Grad Opatija te Primorsko-goranska županija  koji su odlučili financirati njezino radno mjesto.


– Za sada sam jako zadovoljna poslom, radim u struci koju sam izabrala i koja mi se sviđa, no moram priznati da rad u operativi zna biti i dosta zahtjevan, posebno jer nas je samo dvoje u Uredu – veli nam 29-godišnja Riječanka Danijela Vlašić, dodajući:


– Jedna od stvari na koju se treba priviknuti je javljanje uživo za radio i snimanje prognoze za televiziju. Jer se uz ostale poslove, četiri puta na dan javljam uživo s Hrvatskog radija-Radio Rijeke i Radio Pule, a od srpnja iznosim prognozu za nautičare u Regionalnom dnevniku HRT-a. Ali voditelj riječkog Odjela, kolega Ivan Novak, mi uvijek pomaže, stoga je puno lakše raditi kad ti netko da savjet i kad te motivira. Također, iskusniji kolege iz Splita i Zagreba su mi svojim savjetima pružili veliku podršku i uvijek ih mogu nazvati ako mi nešto treba. Jako je lijepo raditi u takvoj sredini – veli nam Danijela Vlašić koja je po struci fizičar. 


Trud se isplatio




Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisuje Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, te stječe diplomu na istraživačkom smjeru fizike, posebno usmjerenje za fiziku atmosfere, koje odabire na četvrtoj godini studija, zajedno s još 15- tak kolega. Malo se tko odlučuje za ovaj smjer, jer iziskuje puno rada, odricanja, stalno učenje, odnosno jake radne navike, dalje saznajemo. No, trud upisnika studija se isplatio jer su svi nakon njega pronašli posao – neki u Hrvatskoj, a neki su dobili stipendije u inozemstvu te su zadovoljni sredinama u kojima rade. 



Ovo je ljeto jako vruće – zapravo baš kako treba biti. Zna li se već  kakva nas zima čeka, pitamo meteorologinju Vlašić?


– Neke dugoročne prognoze već postoje. Rujan i listopad bit će topli, a zimski mjeseci prema rezultatima dugoročnog modela procjene navode da će i oni biti topliji od prosjeka – dalje  navodi Vlašić. 



– Meteorolozi su u osnovi fizičari, usmjereni na atmosferske procese, od najmanje skale i vrtloga reda veličine nekoliko milimetara, pa i manje kada se radi naprimjer o fizici oblaka, pa sve do promatranja atmosferskih procesa na drugim planetima ili njihovim satelitima. Također, bave se procesima koji vrlo kratko traju, ali i klimom unatrag nekoliko tisuća godina. Svi ti poslovi prije svega zahtjevaju da čovjek radi i trudi se, da neprekidno uči, često su potrebne i godine za neke rezultate, ali treba biti uporan jer nema »instant« napretka – smatra naša sugovornica koju je već od malena interesiralo vrijeme, te je zamišljala sebe kao znanstvenicu, koja proučava vremenske prilike. Kada ne iščitava sinoptičke karte, svoje slobodno vrijeme voli provoditi s rodbinom i prijateljima, a što ponekad iziskuje i česta putovanja te voli čitati – i to ražličite naslove koje potpisuju autori poput Milana Kundere, Renata Baretića, Hermana Hessea, Joanne Jo Rowling i slično. Na upit koje su odlike dobrog sinoptičara, naša sugovornica veli da je zanimanje meteorolog zapravo vrlo širok pojam te se mnogi u toj struci bave raznim područjima.


Nositi se s pogreškama


– Riječ je o područjima u sklopu kojih se proučavaju ekstremne vremenske prilike, alternativni izvori energije, neki odabiru agrometeorologiju, motre klimu. Ja trenutno radim kao operativac, a tu je važno, uz naravno poznavanje struke, i prenošenje informacije široj javnosti. Neke odlike operativnog sinoptičara su – znati se nositi s pogreškama u prognoziranju (to jednim dijelom uključuje i dobro poznavanje struke), učiti i pratiti nova dostignuća, primjenjivati nove metode, poznavati programiranje te surađivati s kolegama. S razvojem softverske tehnologije, satelitske meteorologije i ostalih načina motrenja vremena, vremenske prognoze bit će sve preciznije. Već sada su prognoze puno preciznije nego prije deset godina – kaže nam Vlašić.Dan nove riječke sinoptičarke započne, mogli bismo reći, ranom zorom. Ujutro radi analizu vremena na temelju podataka s mjernih postaja, dijagnostičkih karata te satelitskih i radarskih slika. Zatim pregledava prognostičke materijale, gleda kako se uklapaju u trenutačnu sliku vremena i tek onda se izrađuju prognoze za različite korisnike, što uključuje i pripremu za radijska javljanja. 

– Sve to mora biti relativno brzo odrađeno jer se prognoze šalju već ujutro. Nakon jutarnje gužve pišem polutjedne ili tjedne prognoze i pratim vrijeme na satelitu, preko podataka s postaja, a često i pogledom kroz prozor. Onda dolaze novi materijali i pišem nove prognoze između javljanja za radio. Ako je situacija stabilinija iskoristim priliku da pročitam  nove članke vezane uz neke zahtjevnije situacije za prognoziranje. Često se konzultiram i s kolegom Novakom jer mislim da se najbolje uči od iskusnog sinoptičara, veli Vlašić.