Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1
Sutra: 5° 5° 1
13. prosinca 2018.
Tomislav Palalić o rekordnoj godini

Intervju DIREKTOR ZRAČNE LUKE RIJEKA 'Pola milijuna putnika nije više nedostižna brojka'

Snimio Silvano JEŽINA
Snimio Silvano JEŽINA
Autor:
Objavljeno: 11. listopad 2018. u 13:25 2018-10-11T13:25:57+02:00

Rijeka mora dobiti isto što dobivaju drugi aerodromi kroz PSO program. Nije fer da neki imaju 250 tisuća subvencioniranih sjedišta, a Rijeka tri i pol tisuće, što je praktički ništa. Imamo najmoderniji sustav svjetlosne signalizacije na manevarskim površinama i po tome smo pet koraka ispred drugih aerodroma u Hrvatskoj, a sada je na red došlo i uređenje vanjskog dijela zgrade. Vrijednost projekta je sedam milijuna kuna

Zračna luka Rijeka oborila je ove godine dosadašnji rekord po broju putnika na aerodromu, koji datira još iz 2006. godine, kada je kroz njega prošlo 169 tisuća putnika, kao i po količini prekrcanog tereta, ali o ostvarenoj zaradi. Upravo danas na aerodromu očekuju 170-tisućitog ovogodišnjeg putnika, pa direktora Tomislava Palalića pitamo što očekuju do kraja godine.

– Trenutačno smo na broju od 170 tisuća putnika, a do kraja godine očekujemo brojku od 185 tisuća. Ta je brojka trebala biti i veća, oko dvjesto tisuća, ali Ryanair je skratio periode letenja između Rijeke i pojedinih destinacija poput Londona, Bruxellesa i Frankfurta, zbog čega ćemo imati petnaest tisuća putnika manje. Što se tereta tiče, prošla godina je bila rekordna, s 2.300 tona prekrcanog tereta, a ove smo godine već na četiri tisuće tona. Vjerujem da ćemo do kraja godine doći na pet tisuća tona, po čemu ćemo se izjednačiti sa Zagrebom. Tu valja naglasiti da se u Zagrebu u teretni promet računa i teret koji je samo u tranzitu, dok je kod nas riječ o ukrcaju i iskrcaju, tako da smo, realno, prva zračna luka u Hrvatskoj po teretnom prometu.

Ostvarena dobit

Kako će se sve to odraziti na financijsko poslovanje Zračne luke, koje je godinama bilo dotirano iz državne blagajne?

– Lani smo imali prihod od 19 milijuna kuna, a ove godine ćemo, vjerujem, stići do nekih 26 milijuna kuna. Od toga će profit biti tri do četiri milijuna kuna, ovisno o ukupnom prihodu, tako da ćemo ove godine platiti i porez na dobit.

Tomislav Palalić, Zračna luka Rijeka, Snimio Silvano JEŽINA

Putnički promet ove godine napokon bilježi dvoznamenkasti rast u postocima, no riječ je o još uvijek skromnom broju putnika, pogotovo usporedimo li Rijeku s drugim zračnim lukama na Jadranu, poput Pule, koja će ove godine doseći čak 700 tisuća putnika. Kako se približiti ostalim aerodromima?

– Prva stvar je da, kad mi budemo imali isto što imaju usporedive zračne luke, onda ćemo se moći i uspoređivati. Ne znam koliko je to javnosti poznato, ali od dva milijuna i osamsto tisuća u Splitu, deset posto subvencionira država. Zamislite da mi imamo 280 tisuća subvencioniranih sjedišta godišnje. Već sad bi bili blizu pola milijuna putnika i vrlo blizu Puli i Zadru. Ali kad već uspoređujemo, ja ću istaknuti da Dubrovnik i Split zajedno nemaju niti deset posto našeg teretnog prometa, a mi nemamo niti deset posto njihovog putničkog. Kada se PSO program(državno poticani letovi, op.a.), bolje i pravednije rasporedi, i kada dobijemo barem onoliko koliko imaju Zadar i Pula, premašit ćemo brojku od 300 tisuća putnika. Rijeka sada ima svega tri i pol tisuće subvencioniranih sjedala.

PSO program

Zašto drugima uspijeva, a Rijeci ne? Zbog čega, recimo Pula ili Zadar imaju višestruko veći putnički promet od Rijeke, iako nisu bitno udaljeniji cestom, a Kvarner je pritom i jedna od najjačih turističkih regija?

– Uzmimo za usporedbu Zadar i Zadarsku županiju, s obzirom na to da nas najčešće uspoređuju s njom. Sav novac koji Hrvatska turistička zajednica daje za zajedničko oglašavanje u Zadru daje se avioprijevoznicima. U Rijeci je to jedna trećina, ili u boljem slučaju polovina. A ostalo ide nekom drugome. Pula ima golem udio charter prometa. Tamo se događa da jedan TUI, koji zakupljuje jedan krevet za jedno sjedište, u zakup uzme četiri hotela u gradu. Koja to četiri hotela s četiri zvjezdice postoje u neposrednoj blizini našeg aerodroma. Iako moram reći da smo ove godine počeli s uspostavom tješnje suradnje s hotelskim kućama, poput Jadrana iz Crikvenice ili Lošinjske Jadranke. Na dobrom smo putu da stvari pokrenemo nabolje.

Kada kreće novi četverogodišnji ciklus PSO programa, i što je do sad poduzeto da i Rijeka dobije svoj dio tog kolača?

– Kreće u travnju 2020. godine, što znači da tijekom iduće godine mora biti odrađen cijeli postupak, konzultacije s aerodromima i prijevoznicima s područja EU-a. Minus nam je što se Rijeka po kriterijima PSO-a ne može povezivati sa Zagrebom, jer je cestovno preblizu, ali se može povezati s drugim gradovima, poput Münchena i Frankfurta, s kojima ćemo tražiti jutarnju i popodnevnu rotaciju. Vjerujem da će nam neka pravednija raspodjela donijeti barem sto tisuća novih putnika. Mislim da su svi uvjeti za to ispunjeni.

Tomislav Palalić, Zračna luka Rijeka, Snimio Silvano JEŽINA

U međuvremenu nas očekuje 2019. godina po starom programu, dakle kakva su predviđanja bez državno poticanih letova?

– Po pitanju tereta teško je prognozirati, ali vjerujem da će u najgorem slučaju biti isto kao ove godine, što nam je vrlo značajno s financijskog aspekta. Što se putnika tiče, imamo već potvrđene neke novosti, poput TUIAirwaysa, koji će dovesti novih petnaest tisuća putnika te Transavia, koja je s dvadeset rotacija s Eindhovenom povećala taj broj na šezdeset, što je dodatnih barem deset tisuća putnika. To je potvrđeno u ovom trenutku.

Znači li to da će Zračna luka Rijeka napokon dočekati i dvjesto tisućitog putnika?

– Svakako to očekujemo. Ako ne dođe do nekih većih otkazivanja. Ryanair je ove godine, recimo, letove za Bruxelles i London skratio na samo dva mjeseca, iako su prijašnjih godina letjeli četiri mjeseca i bili odlično popunjeni. Velike kompanije postavljaju svoje uvjete, ali želim naglasiti da s našim najvećim partnerom, njemačkim Eurowingsom, imamo zaista odlične odnose.

Zimski letovi

Ove zime aerodrom će imati komercijalne letove, što do sad nije bio čest slučaj?

– Osim domaće linije Osijek – Rijeka – Split – Dubrovnik, prošle godine je Eurowings pokrenuo liniju s Kölnom, koju će ove godine zamijeniti linijom prema Düsseldorfu, dvaput tjedno. Croatia airlines i Lufthansa uvode i liniju prema Münchenu, također dvaput tjedno, tako da ćemo u zimskom periodu imati šest-sedam letova tjedno. To je za Zračnu luku Rijeka velik napredak, pogotovo jer je najteže dovesti te, nazovimo ih, zimske letove. Ljeti je to puno lakše.

Tomislav Palalić, Zračna luka Rijeka, Snimio Silvano JEŽINA

Bilo je različitih najava da pojedine kompanije, osim trening letova, koji se već obavljaju, na Zračnoj luci Rijeka namjeravaju napraviti svoje baze i servisne centre. Hoće li te najave biti i realizirane?

– Bilo je govora i još uvijek se razgovara o servisima, ali neću otkrivati o kome se radi. Eurowings je jednom prilikom bio izrazio želju za osnivanjem svoje baze ovdje, ali svi prijevoznici do zadnjeg trenutka žele da se njihovi planovi ne otkrivaju, a mi ćemo te njihove želje i poštovati, jer konkurencija je žestoka. Trening letove za sad obavljaju piloti njemačke tvrtke Condor, a ima interesa i iz drugih kompanija.

Kad smo već kod najava, konačno kreće i projekt uređenja vanjskog dijela aerodromske zgrade?

– Da, zaista konačno. Do sad smo, primjerice, uložili 25 milijuna kuna u operativne površine, ne znam koliko javnost to zna, ali imamo najmoderniji sustav svjetlosne signalizacije na manevarskim površinama. Po tome smo pet koraka ispred drugih aerodroma u Hrvatskoj, prvenstveno zahvaljujući sredstvima Ministarstva prometa. Županija je, kao drugi po veličini suvlasnik, uložila sredstva u unutarnje uređenje. Sada je na red došlo i uređenje vanjskog dijela zgrade, što najvećim dijelom financira ministarstvo. Vrijednost projekta je sedam milijuna kuna, već je završen postupak javne nabave, a obnovit će se fasada, stolarija, klupice, ograde i drugo. U ovoj godini smo kupili još neke uređaje vezane uz sigurnost, kao i dva nova vatrogasna kamiona, čiju isporuku očekujemo do kraja godine.

Nova pista okomito na buru

Često se govori o buri kao ograničavajućem faktoru za razvoj i rast prometa na riječkom aerodromu.
– Ako Dubrovnik s burom može imati dva milijuna putnika, pri čemu oko dvadeset tisuća godišnje bude preusmjereno na druge aerodrome, ne vidim zašto bi bura bila prevelik problem na Krku. Imamo plan izgradnje nove aerodromske piste, okomite na smjer bure, da omogućimo avioprijevoznicima raspolaganje površinama aerodroma svaki dan u godini. Sad imamo dana kad avioni ne mogu slijetati zbog bočnih udara vjetra. Imamo dovoljno prostora za izgradnju piste, a imamo i mogućnosti da osiguramo financijska sredstva, kreditnim zaduženjem, jer smo u ovih šest godina, otkako sam na mjestu direktora, riješili imovinsko pravne odnose pa umjesto prijašnjih 76 hektara zemljišta na kojima je upisano vlasništvo Zračne luke, sada imamo 125 hektara. To zemljište, tu razliku, koja nam sad nije nužna za operacije, možemo opteretiti hipotekom za gradnju nove piste. 
Kada?
– O rokovima je ipak još prerano govoriti.

Novi zaposlenici

Što je s ostalim planiranim ulaganjima, poput pješačkog pothodnika do rotora na ulazu u Omišalj i autobusne stanice?

– Uz obnovu zgrade, koja uskoro počinje, uskoro ćemo zatražiti i građevinsku dozvolu za proširenje zgrade. Pothodnik nam je izuzetno važan, jer je aerodrom izgrađen tako da se između glavne državne ceste i aerodromske zgrade nalazi pista. To znači da autobusi na linijama trebaju skrenuti s glavne ceste, te voziti 1,7 kilometara do zgrade i isto toliko natrag. Autobuseri, iako smo im nudili da ćemo mi pokriti te troškove, naprosto ne žele skretati do zgrade aerodroma i zbog toga nam je potreban pothodnik i autobusna stanica na glavnoj cesti. Taj projekt ide svojim tijekom, obavljena su geotehnička istraživanja te razmatramo varijante izvedbe projekta.

Tomislav Palalić, Zračna luka Rijeka, Snimio Silvano JEŽINA

Što su veći prihodi i bolji rezultati donijeli zaposlenicima Zračne luke? Prije nekoliko godina otpuštali ste ljude. Koliko je sada zaposleno novih?

– Da krenem od otpuštanja – da bi ljudi radili na aerodromu, moraju imati određene kvalifikacije. Tu su neki bili zaposleni godinama, bez potrebnih znanja i vještina, provlačeći se kroz sustav. Prije šest godina imali smo osamdeset i troje zaposlenih, dobrim dijelom već pred kraj radnog vijeka, od čega je osamdeset i dvoje bilo stalno zaposlenih. Svega pet do deset posto imalo je visoku stručnu spremu, a mnogi su loše poznavali rad na računalima i engleski jezik. Ove godine smo zaposlili puno novih ljudi, a sada četrdeset posto zaposlenika ima visoku stručnu spremu. Od devedeset ljudi, polovina je u ovom trenutku stalno zaposlena. Stanje na tržištu rada se promijenilo, nije lako doći do kvalitetnih novih kadrova, niti ih zadržati. Sezonci više praktički ne postoje, nego treba što brže procijeniti zaposlenika i, ako je kvalitetan, zadržati ga kroz cijelu godinu.

Sve više tereta zbog fleksibilnosti i NATO-a

Je li drastično povećanje teretnog prometa na aerodromu, koje toliko ističete, isključivo posljedica hrvatskog članstva u NATO-u i činjenice da je aerodrom dobar dio vremena prazan, bez putničkih letova?
– Ne, nema to veze s brojem putničkih letova. Prvenstveno je to zbog toga što smo pokazali izuzetnu fleksibilnost. Rijeka je inače vrlo prilagodljiv aerodrom, za teretne letove, ali i za ambulantne letove. U svakom trenutku možemo aerodrom otvoriti u roku od desetak minuta od najave, što drugi aerodromi nisu u stanju. Što se članstva u NATO-u tiče, pretpostavljam da to ima veze, u sklopu hrvatskih obveza. 
Znači li to da je uglavnom riječ o oružju i vojnoj opremi?
– Odgovorit ću da Hrvatska ispunjava svoje obaveze u NATO savezu.

Otvorena vrata

Predstavnici sindikata su vas, s druge strane, javno prozivali i optuživali za čitav niz kršenja radničkih prava, otpuštanja i šikaniranja nužnih radnika, sprečavanje sindikalnog djelovanja, narušavanje međuljudskih odnosa unutar tvrtke i nezakonito poslovanje.

– Sindikalno djelovanje treba biti na korist radnika i tvrtke. Imamo primjere tvrtki gdje su sindikati inzistirali na ostvarivanju svih prava, pa makar i po cijenu blokade stečaja, što se umalo dogodilo i u Zračnoj luci Rijeka. Mi smo morali imati nužne rezove da bismo preživjeli. Ne mislim na rezove u vidu otpuštanja, nego da se svedemo u okvire financijskih sredstava kojima smo raspolagali. Ne možemo trošiti više nego što imamo. Moja vrata su svima otvorena, pa tako i sindikatima, a mjere i poteze koje sam poduzimao neka procijene radnici.

Vaši odnosi sa sindikalistima su napeti. U kakvim ste odnosima sa suvlasnicima Zračne luke? Prvenstveno Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, koje je, ne tako davno, prvo najavljivalo vašu smjenu, da bi vam onda, bez puno objašnjavanja, dalo novi mandat?

– Odnos je korektan, u biti odličan, sa svim suvlasnicima. Znaju kako i što radim. Ja se ne bavim politikom, iako je bilo izjava da sam član jedne stranke, što je završilo tužbom za klevetu i službenom isprikom na sudu, ja se bavim Zračnom lukom. Izuzetno pazim što radim po pitanju zakona i propisa, pa čak i kad to znači povremene sukobe s nekim od suvlasnika, ali poštovanje propisa je osnovna stvar i od toga ne odstupam. A kakav je moj odnos s poslodavcima i što misle o mom radu, najbolje potvrđuje to što su mi dali novi mandat, kao i njihova ulaganja u aerodrom.

Vratimo se na početak vašeg prvog mandata. Tada ste predstavili poslovni plan prema kojemu je putnički promet u Zračnoj luci Rijeka već trebao dosegnuti brojku od pola milijuna. To se nije dogodilo, pa je pitanje hoće li i kada taj plan biti ispunjen?

– Za početak, da bi se to ostvarilo, Rijeka mora dobiti isto što dobivaju drugi aerodromi kroz PSO program. Nije fer da neki imaju 250 tisuća subvencioniranih sjedišta, a Rijeka tri i pol tisuće, što je praktički ništa. Kad budemo imali isto što i Splićani, imat ćemo pola milijuna putnika, i ne samo toliko, nego i znatno više. Vjerujem da možemo relativno brzo preteći Pulu po broju putnika.

Tomislav Palalić, Zračna luka Rijeka,

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka