Najzanimljiviji je nesrazmjer u popularnosti tadašnjeg predsjednika i sadašnje predsjednice. Ivu Josipovića je tada kao najpozitivniju osobu izdvojilo 38,9% ispitanika, dok Kolindu Grabar-Kitarović takvom doživljava njih gotovo upola manje (20,1%)
ZAGREB »Medeni mjesec polagano curi« – tako nekako je izgledala većina naslova na tekstovima o redovnoj mjesečnoj anketu CRO-Demoskop u ožujku 2012. godine, četiri mjeseca nakon provedenih parlamentarnih izbora i smjene vlasti. Kad se brojke iz tog istraživanja usporede s friškima, s kraja prošlog tjedna, očito je da je za aktualnu Vladu »medeni mjesec« bio samo misaona imenica.
Najzanimljivi je ipak nesrazmjer u popularnosti tadašnjeg predsjednika i sadašnje predsjednice Republike. Ivu Josipovića je tada kao najpozitivniju osobu u domaćoj politici izdvojilo 38,9 posto ispitanika, dok Kolindu Grabar-Kitarović takvom doživljava njih gotovo upola manje (20,1 posto).
2012.MILANOVIĆEVA VLADA 61,9% podrškeOcjena 2,94Podrška HDZ-u 18%2016.OREŠKOVIĆEVA VLADA 52,4% podrškeOcjena 2,31Podrška SDP-u 28,2%
Štoviše, na manje od četiri postotna boda zaostatka joj se prikrao premijer Tihomir Orešković, pa bi se lako mogla dogoditi dosad teško zamisliva situacija, da manje-više protokolarni predsjednik/ca države, više ne bude najpopularnija politička osoba u zemlji. Uzgred, Josipovićev rad su birači ocjenjivali vrlo dobrim (3,87), dok je Grabar-Kitarović zasad na »trojci« (3,31).
Podijeljena zemlja
Govoreći o (ne)popularnosti političara, još je jedna usporedba dvaju ožujaka koje dijele četiri godine vrlo zanimljiva. Tomislav Karamarko je, naime, mnogo nepopularniji danas (najnegativniji za 33,9 posto birača), nego Ivo Sanader na proljeće 2012. godine (26,5 posto). Kao utjeha šefu HDZ-a može poslužiti činjenica da je nepopularniji danas nego Sanader onda i – Zoran Milanović.Očito je da Vlada u politički podijeljenoj zemlji ne može računati na podršku kakvu je imala ona Zorana Milanovića nakon uvjerljive izborne pobjede 2011. godine. Tako Oreškovićev tim danas podržava 52,4 posto građana, dok je onu koju je predvodio SDP prije četiri godine podržavalo njih 61,9 posto – i ta brojka bila je znak da »medeni mjesec« ide kraju. Još je očitija razlika u ocjeni rada Vlade, Milanovićeva je (na školskoj skali do pet) dobila 2,94, a Oreškovićeva je već na jedva prolaznih 2,31. Ono što bi ekipu u Banskim dvorima ipak trebalo više brinuti jest da im je ocjena rada niža od one s kojim su Milanović i njegovi ministri otišli u – oporbu (2,52).
Žestoka kampanja
Naposlijetku, kad se uspoređuju rejtinzi stranaka, očito je da je SDP u ovom trenutku daleko jača oporba HDZ-u nego HDZ Vladi Kukuriku koalicije prije četiri godine. HDZ koji je u ožujku 2012. godine gorio u vatri unutarstranačke izborne kampanje, težio je tek 18 posto anketnih glasova, dok je današnji SDP, u kojem također traje žestoka stranačka kampanja, na 28,2 posto. Rejtinzi najjačih stranaka u ožujku 2012. i 2016. godine se ne razlikuju dramatično – prije četiri godine SDP je imao 33,6 posto potpore, a HDZ je danas na 29,3 posto.Ono što trenutno čini razliku, a nije nebitno kad se svako malo u javnosti maše mogućnošću izvanrednih izbora, rejting je treće stranke. Prije četiri godine tu su titulu nosili oporbeni Hrvatski laburisti, s potporom od 5,6, dok je sad treći vladajući Most, s dosta značajnijih 8,6 posto.
