Ministar znanosti, obrazovanja i sporta najavljuje promjene u sustavu

Mornarova vizija: Rasteretit ćemo roditelje, djeca će sve obaviti u školi

Ingrid Šestan Kučić

Moja vizija je napraviti školu u kojoj će se prijepodne savladavati novo gradivo, a nakon toga pod kontrolom nastavnika vježbati i u produženom boravku pisati zadaće. Tada  s djecom roditelji više ne moraju raditi, već  se sve zadaće povezane sa školom u školi i odrade, pojašnjava Mornar



RIJEKA  Novi Pravilnik o normi rada nastavnika koji bi trebao zaživjeti s početkom nove školske godine ide na preispitivanje – najavio je to ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar. Navodeći kako mijenjati nešto što je tek nedavno potpisano ne izaziva baš najbolje reakcije, ministar ističe da ako se nešto može napraviti da se promjenom spase radna mjesta, onda vjeruje da će u Ministarstvu biti sluha.


Riječ je o radnim mjestima nastavnika odgojnih predmeta u čijim će redovima primjena novog Pravilnika proizvesti tehnološke viškove ili u najboljem slučaju uz puno muke priskrbit će im tek pola norme, a samim time i pola plaće te pola radnog staža.


– Sada ne mogu ništa konkretno obećati. Moramo sagledati stvari s financijske strane, ali u planu je sagledavanje mogućnosti što u Pravilniku možemo napraviti da se ljudima pomogne. To moramo napraviti do rujna, jer se do kraja rujna rade zaduženja u školama. Mi ćemo na tome početi raditi već sada, a kolike će biti naše mogućnosti i koliko ćemo moći zaduženja povećati, ovaj tren ne mogu reći, ali nešto ćemo u tom smislu sigurno napraviti, najavljuje ministar.



Poput novog Pravilnika o normama i neocjenjivanje učenika na polugodištu moglo bi proći svojevrsnu reviziju, jer iako ministar ističe da o ponovnom uvođenju ocjena na polugodištu ne želi govoriti bez analize stanja, osobno je, kaže, mišljenja da djecu treba češće ocjenjivati kako bi u svakom trenutku znala gdje su u odnosu na druge. – Sada ne bih htio prejudicirati što ćemo napraviti, ali u svakom slučaju vidjet ćemo postoji li neka statistički značajna razlika u uspješnosti učenika koji su bili ocjenjivanji na polugodištu i onih koji nisu te onda napraviti određene promjene. Ukoliko razlike ne postoje, onda možemo ostaviti ovako kako je, najavljuje Mornar.


Dodajući kako povratka na stari Pravilnik neće biti, ali korekcije novog mogu se napraviti, Mornar se složio i s činjenicom da je pritužba nastavnika likovnog i glazbenog o premaloj zastupljenosti u školskoj satnici opravdana.


Vojnički režim


– U jednoj reformi kada je trebalo napraviti mjesta u satnici za nešto drugo likovni i glazbeni spali su na jedan sat tjedno. Sada krećemo u izradu novih kurikuluma i nadam se da ćemo do jeseni imati ekipirane timove koji će na kurikulumima raditi. Ovaj tren se vjerojatno nećemo puno odmaknuti od predmetne organizacije nastave, kao što se smatra da će od fizike, bilogije i kemije nastati »science«. Međutim, što ćemo i koliko sati u tom novom kurikulumu dati, to je predmet struke koja će dati konačnu riječ. Čini mi se da ta mizerna satnica glazbenog i likovnog nije dobra te da bi to trebalo vratiti na dva sata. No nameće se pitanje gdje uzeti da se ne premaši zakonska norma, ali i o zakonu moramo razgovarati. Je li zbilja šest sati nastave ta granica koja se ne smije prijeći? U ovom obliku, kako se sada nastava izvodi, mislim da je i pet sati previše, jer ta nastava je zbilja samo sipanje činjenica pred djecu. Ako napravimo nastavu koja će biti više interaktivna i projektno organizirana, gdje se neće sjediti u klupi vojnički, u takvom jednom okruženju mislim da djeci ne bi trebao biti problem sjediti u školi malo dulje. Moja vizija kao ministra je napraviti školu u kojoj će se prijepodne savladavati novo gradivo, a nakon toga pod kontrolom nastavnika vježbati i u produženom boravku pisati zadaće, tako da s djecom kada dođu kući roditelji više ne moraju raditi, već da se sve zadaće povezane sa školom u školi i odrade, pojašnjava Mornar.


Izbjeći zamku


 U takvoj jednoj organizaciji Pravilnik o normi ovakakv kakav je, dodaje, gubi cijeli smisao, jer mjerenje opterećenja će se raditi na sasvim novi način. Njegova je vizija, kaže, predmet vizije i onih koji će raditi novi kurikulum, a iako se ne može preko noći uvesti ministar tvrdi da se ne radi o dalekoj budućnosti, jer ukoliko se ozbiljno već sada krene školske godine 2016./17. vidjet će se prvi rezultati i barem dio nastave odrađivat će se na potpuno novi način.


– Tu problem radi tranzicija s osmogodišnjeg na devetogodišnje obavezno obrazovanje. Moramo se čuvati da ne padnemo u zamku dodavanja jedne godine novih znanja i novih sadržaja, nego da čak smanjimo količinu sadržaja i znanja, ali ih razvučemo kroz devet godina školovanja. Samom činjenicom da će škola biti devetogodišnja, stvaraju se nova opterećenja i novi sati nastave za sve nastavnike u sustavu. Stoga mi se čini da sada otpustiti ljude zato što kratkoročno nemaju ispunjenu normu, a znajući da će za dvije godine krenuti škola koja će funkcionirati na potpuno novi način nema puno smisla, zaključuje ministar.