Istaknuo je kako mala država, kao Hrvatska, ne može razmišljati da bude uspješna, ako 90 posto onoga što radi, proizvodi, usluga koje pruža, nije orijentirano prema izvozu.

 Pritom se osvrnuo i na, kako je rekao, u politici česte priče da se treba pozabaviti prevelikim uvozom hrane.

 Istaknuo je kako izvoz hrane u općenitom rastu robnog izvoza zauzima značajno mjesto. »Ali, da ćemo spriječiti uvoz hrane, to je tipična defanzivna, retrogradna pozicija u kojoj se, nakon dvije godine članstva u EU, pokušavaš obračunati s oblačnim danom. (…) Uvoz hrane je velik, ali cijela priča nema nikakvog smisla ako se ne govori jedino i isključivo o bitnom povećanju izvoza hrane«, objašnjava Milanović, poručujući kako Hrvatskoj neće pomoći zabrana nečega što se ne može zabraniti.

 Premijer je iznio i podatak kako je kroz ove četiri godine HBOR plasirao gotovo 38 milijardi kuna, najvećim dijelom u djelatnosti koje su izvozno orijentirane.

 Ove je godine u Hrvatskoj otvoreno oko 25 hotela, uglavnom započetih s povoljnim financiranjem kroz HBOR, napominje Milanović.

 Istaknuo je i kako je u vrijeme mandata njegove Vlade priča o restrukturiranju državnog portfelja u turističkoj industriji dovedena gotovo do kraja.

 Najavio je i kako će turističke tvrtke koje su još u državnom portfelju, tvrtke gdje nije bilo dokapitalizacije, ići u privatizaciju. »Te tvrtke relativno dobro posluju, ali to nije dovoljno, treba ih privatizirati i naći novog vlasnika, jer se država nema što baviti hotelijerstvom«, poručio je premijer.

 Izdvojio je još dvije stvari koje je njegova vlada dovela do kraja – brodogradnju i proizvodnju vlakova.

 »Brodogradilišta su restrukturirana, rade, zarađuju. Budućnost je neizvjesna, ali dobra«, kazao je Milanović, napominjući kako u poslu nema izvjesne budućnosti.

 Izdvojio je i Končarevu proizvodnju vlakova za HŽ, 44 vlaka za prigradski i regionalni promet. U Europi se takvi proizvodi završavaju i rade u pet država, rekao je Milanović, dodajući kako je to veliki iskorak u nova znanja, nove tehnologije, kako je to složen i kompleksan proizvod.

 Istaknuo je kako su to primjeri klasične industrije, kako se stalno priča o reindustrijalizaciji, što se polako i sigurno događa.

 »Hrvatski model rasta u prvom desetljeću ovog stoljeća bio je model koji je mogao postići svatko, stope rasta od 4-5 posto u najboljim godinama su bazirane na potrošnji, trošenju tuđeg novca… Ovo što se danas događa u Hrvatskoj ne može svatko. Naravno da ima boljih od nas, ali ovo je jedan vrlo jasan model«, kazao je premijer.

Podsjećajući kako je Hrvatska već dvije godine članica Europske unije, Milanović je rekao kako vjeruje da će »ta konkurencija iz nas izvlačiti ono najbolje i najkvalitetnije, a ne ono najuskogrudnije, najsitnije, najprimitivnije«.

Grčić: izvoz ključna komponenta rasta

 Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić je istaknuo kako je izvoz ključna komponenta gospodarskog rasta koji se događa zadnjih nekoliko kvartala i vuče Hrvatsku iz recesije.

 Važnim smatra i što su sve komponente BDP-a rasle, izvoz najviše, te što investicije prvi put nakon sedam godina imaju pozitivan doprinos BDP-u.

 Rekao je i kako je Vlada u svom mandatu smanjila parafiskalne namete za više od milijardu kuna, a za iduću godinu planira se smanjenje za još 300 milijuna kuna. Također planira se smanjenje PDV-a za desetak poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, daljnje smanjenje poreznog opterećenja na plaće.

»Ništa nije slučajno. U sektorima u kojima se investiralo ili ih se restrukturiralo dogodili su se najveći pomaci«, kazao je Grčić napominjući i kako je ova Vlada restrukturirala brodogradnju i iz jednog potpunog zastoja dovela je u fazu razvoja.

»Rješavali smo poduzeće po poduzeće, problem po problem«, kazao je.

 Osvrnuo se i na sanaciju Jadranske banke, koja ima 100 tisuća računa i više od 74 tisuće komitenata. »Jasno smo rekli da ćemo tu banku sačuvati i DAB će odraditi taj posao i svi štediše te banke mogu biti sigurni, jer država i DAB stoje iza njih«, kazao je Grčić.

 »Ova Vlada je u četiri godine napravila ozbiljan preokret u hrvatskom gospodarstvu, promijenila je strukturu od jedne rentijerske ekonomije bazirane na trgovini, prije svega trgovini temeljenoj na vanjskom zaduživanju, kreditima, na nerealno prikupljenim izvorima financiranja. (…) Danas imamo ekonomiju koja sve viiše temelj rasta bazira na industriji, turizmu, a nadam se da ćemo u iduće četiri godine poljoprivredni sektor dignuti na jednu višu razinu i s njim zajedno prehrambenu industriju, koja je i sada jaka ali ima potencijala za daljnji rast«, rekao je Grčić.

 Tomašević je pozvao poslovne banke da zajedno s HBOR-om podrže domaće gospodarstvo, posebice industriju na putu prema inozemnim tržištima.