Radikalniji od biskupa

Karamarko: Zdravstveni odgoj je uvod u ukidanje vjeronauka u školi

Dražen Ciglenečki

Danas još ima 60 tisuća primatelja boračkih mirovina. Neka se objavi njihov popis, pa da vidimo tko je to potukao Nijemce 1945. godine, rekao je Karamarko. On je negodovao je zbog činjenice da u Hrvatskoj i dalje »stotine ulica, trgova i riva nosi ime zločinca Tita«



ZAGREB – Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko još je jednom sinoć potvrdio da njegova stranka čvrsto stoji na pozicijama hrvatskih biskupa kad je u pitanju zdravstveni odgoj u školama. Štoviše, Karamarko je otišao i korak dalje od Kaptola ocjenjujući da Vlada Zorana Milanovića priprema ukidanje školskog vjeronauka.


– Uvođenje zdravstvenog odgoja samo je uvod u ukidanje vjeronauka u školama i to bi se za par godina sigurno dogodilo, rekao je Karamarko u govoru na skupu povodom 23. obljetnice osnivanja zagrebačkog HDZ-a, održanom u maloj dvorani Vatroslav Lisinski.


Šef oporbe oštro je kritizirao dijalog što ga ministar Željko Jovanović vodi s oponentima u Crkvi.




– Pogledajte kako Vlada razgovara s biskupima. Jedan ministar govori kardinalu da je ukrao Božić. Oni svojim imperativnim tonom žele nametnuti odgoj suprotan svjetonazoru većine hrvatskih roditelja i pritom krše njihovo ustavno pravo, upozorio je Karamarko. Zatražio je da se zdravstveni odgoj uvede tek kao fakultativan predmet, kao što je to sada i vjeronauk.


Predsjednik HDZ-a ponovno je opširno govorio i o Franji Tuđmanu, crvenilu koje će HDZ izbrisati iz Hrvatske nakon pobjede na idućim parlamentarnim izborima »bez koje je upitna budućnost domovine« i udarima kojima je trenutačno izložena njegova stranka »samo zato što je stvorila samostalnu hrvatsku državu«. Dotaknuo se i objavljenog registra branitelja i predložio da se objelodani i popis živućih boraca Narodnooslobodilačke borbe.


– Njih ima sve više i više. Danas još ima 60 tisuća primatelja boračkih mirovina. Neka se objavi njihov popis, pa da vidimo tko je to potukao Nijemce 1945. godine, rekao je Karamarko. On je negodovao je zbog činjenice da u Hrvatskoj i dalje »stotine ulica, trgova i riva nosi ime zločinca Tita«.