Bandić bacio na koljena gradske tvrtke: Zagreb u zadnjoj fazi razgradnje

U pitanju nije samo sudbina radnika Čistoće, nego i sudbina Grada. Želimo senzibilizirati javnost, kako bi građani razumjeli da ostaju bez nečeg što je Zagreb gradio desetljećima, kažu sindikalni povjerenici »Čistoće« 

Sedam godina trebalo je gradskoj upravi na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem da baci na koljena gradska poduzeća koja je Grad Zagreb stvarao desetljećima. Počelo je 2006. godine. Proračun Grada Zagreba nije mogao zadovoljiti megalomanske gradonačelnikove planove pa je administracija Milana Bandića osnovala Zagrebački holding.  

U njega su uključena sva gradska poduzeća. Ovaj potez u to vrijeme protumačen je kao uvjet za bolje upravljanje gradskim tvrtkama, što bi, obećavao je gradonačelnik glavnog grada, trebalo rezultirati objedinjenom snagom, znanjem i iskustvima trgovačkih društava u vlasništvu grada, s ciljem pružanja još bolje usluge građanima. I dan danas tako je zapisano na službenim stranicama Zagrebačkog holdinga. 

  Koncem travnja 2010. godine uslijed turbulentnih političkih zbivanja Milan Bandić izgubio je kontrolu nad Zagrebačkim holdingom. Do tog trenutka Holding je već bio zadužen oko sedam milijardi kuna. Novac je potrošen na megalomanske Bandićeve projekte, koji su Holdingu donijeli samo gubitke.

Projekt gradske stanogradnje u Sopnici Jelkovac završio je neslavno, baš kao i kupnja zemljišta Gredelja u centru grada, odnosno kupnja kompleksa Zagrepčanke na Heinzelovoj ulici.

Stotine i stotine milijuna kuna koštala su samo ova tri projekta, koja danas predstavljaju mrtav kapital. Zagrebačka gradska poduzeća, dakle, bačena su na koljena i prije nego je na čelo tvrtke u kojoj su objedinjeni sjeo SDP-ov kadar Ivo Čović.

Čovićeve ruke bile su uglavnom vezane, on je upravljao samo dugovima. Inertnost je bila jedina mana koju su mu predbacivali, sve do ove godine, kad je Milan Bandić osvojio još jedan mandat i vratio se u Holding na velika vrata. Na čelo tvrtke ponovno je doveo svog starog suradnika Slobodana Ljubičića Kikaša. Kikaša je Bandić pod pritiskom SDP-a morao smijeniti koncem 2008. godine. U to vrijeme s Ljubičićem smo razgovarali u više navrata. Osjećao se izdan i prevaren od strane svog prijatelja Bandića i to nije krio. Stoga smo bili nemalo iznenađeni njegovim povratkom na čelo Holdinga. 

  – Ostat ću kratko, šest mjeseci do godinu dana, samo da sredim stanje, govorio je Ljubičić o svom reizboru. 

U ništa boljoj situaciji od Čistoće nisu niti neke druge tvrtke koje će biti izdvojene iz sastava Holdinga. Ponajprije će na udar doći AGM i Robni terminali. Robnim terminalima, gdje je Slobodan Ljubičić Kikaš nekoć bio direktor, Uprava Holdinga danas želi uzeti gotovo svu imovinu. U pitanju je trasiranje puta u propast. Jedina tvrtka kojoj je Uprava Holdinga dopustila da pri izdvajanju zadrži svoju imovinu Vodoopskrba je i odvodnja. Ona je, naime, prema zakonu zaštićena od privatizacije te kao takva čelnim ljudima Grada nije od interesa u ovoj priči.

Na bubnju

Gradonačelnik Milan Bandić za to vrijeme provodio je žestoku medijsku kampanju, koja je imala za cilj ukazati da je Zagrebački holding bačen na koljena u ono vrijeme kad on nije imao nikakvu kontrolu nad poduzećem. Istina je, dakako, bila potpuno drugačija. Međutim, gradonačelnik je znao u koje žice građanima treba zasvirati. Tvrdio je da je SDP zaposlio stotine i stotine nepotrebnih ljudi te da će on ponovo u Holdingu napraviti reda.

Bila je to samo uvertira za ono što je trebalo uslijediti, a što je na posljednjoj sjednici dopustila Gradska skupština. Ljubičić i Bandić iz Holdinga su nakanili izdvojiti nekolicinu poduzeća, smanjiti im vrijednost pa zatim neka poduzeća privatizirati, a nekima oduzeti poslove putem koncesijskih ugovora koji će po svemu sudeći u narednom razdoblju biti potpisani s privatnim poduzetnicima. Poduzeća koja je Grad gradio desetljećima sad su spremna da odu na bubanj.

Važno je podvući da će većina privatnog kapitala u gradska poduzeća biti pripuštena putem koncesijskih ugovora. Upravo tu činjenicu danas prešućuju gradski političari koji su na Gradskoj skupštini glasali za izdvajanja podružnica iz sastava Holdinga. Oni uporno ponavljaju da je privatizacija nedopustiva, znajući da se koncesijski ugovori privatizacijom ne mogu smatrati. Radnici nekih od poduzeća koja će biti izdvojena iz Holdinga, a u pitanju su AGM, Čistoća, Vodoopskrba i odvodnja, Gradsko stambeno-komunalnog gospodarstvo, Tržnice, Robni terminali, Autobusni kolodvor i Stanogradnja, prepoznali su namjere Grada i Uprave tvrtke i odlučili se suprotstaviti. 

  Prije dva dana radnici Čistoće stoga su održali zbor radnika na kojem se skupilo više od tisuću ljudi. Čistoća je, inače, jedno od najprofitabilnijih poduzeća u sastavu Holdinga. Nakon sastanka, naš list dobio je poziv sindikalnih povjerenika da posjetimo poduzeće. Prošli smo kroz radničku menzi i popeli se na četvrti kat. Na vratima svakog od katova izlijepljeni su novinarski tekstovi koji daju naslutiti da Milan Bandić i Slobodan Ljubičić Kikaš spremaju veliku rasprodaju (poslova) Zagrebačkih poduzeća.

Naši domaćini bili su Branka Šturlan, Silvana Sablić, Zdravko Stojiljković, Mirjana Kaltak, Vladimir Brezarić, Jelena Šercar i Danijela Svilan Koprivnjak. Njihovi krovni sindikati su Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisni hrvatski sindikati. Međutim, sindikalni povjerenici u Čistoći nastupaju kao jedno. O financijskim podacima u koje su nas uputili, a koji se tiču izvlačenja vrijednosti iz Čistoće, naše čitatelje već smo izvijestili.

Međutim, nije na odmet da još jednom ponovimo najvažnije: »Na dan 30. lipnja, koji je uzet kao osnov podjele između Holdinga i Čistoće, ukupna vrijednost financijske i nefinancijske imovine Čistoće iznosila je 455,2 milijuna kuna. Uprava Holdinga pri izdvajanju Čistoće iz sastava gradske megatvrtke namjerava toj tvrtki uzeti čak 400,6 milijuna kuna financijske i nefinancijske imovine. Izdvojenoj Čistoći bi ostalo tek 54,5 milijuna kuna u novcu, nekretninama i pokretninama.«  

Mehanizam razbijanja

Upravi Holdinga pritom su zasigurno najatraktivniji zemljište i zgrade tvrtke, rijetke preostale nekretnine u Holdingu koje nisu opterećene hipotekama. Sindikalni povjerenici upozoravaju da i ono što im direkcija Holdinga želi ostaviti ubrzo neće biti dovoljno da Čistoća redovito izvršava svoje obaveze prema građanima. 

  – Nama iduće godine istječe leasing za 53 vozila. Ostaje nam 200 vozila, ali mnoga od njih starija su od Univerzijade koja je održana u Zagrebu. Svakodnevno prazne naš žiro račun, a dnevni priljev novca nam iznosi oko milijun kuna. Za sindikalne akcije, poput štrajka, nemamo zakonsko uporište, a moramo paziti da ostanemo u okviru zakona. Dovedeni smo u vrlo tešku situaciju, ali nećemo se dati, kažu sindikalisti. 

  U razgovoru sa sindikalnim povjerenicima Čistoće shvatili smo da oni vrlo dobro razumiju mehanizam razbijanja poduzeća, što nije čudno s obzirom na to da smo taj mehanizam imali priliku upoznati kroz propast stotina i stotina poduzeća diljem Hrvatske. 

  – Čim se u novinama pojave napisi da smo preplaćeni, da živimo kao bubreg u loju, odmah znaš da će biti problema. Takva kampanja protiv radnika Holdinga vođena je prije ovog što nam se sad događa. Cilj joj je da građani ostanu ravnodušni prema uništavanju gradskih tvrtki, kažu sindikalisti. 

  Uistinu, u minulom razdoblju u određenim dnevnim listovima koji zastupaju interese krupnog kapitala izišao je cijeli niz tekstova koji je radnike Holdinga prikazivao kao lijenčine s ogromnim plaćama. Građani nerijetko u to povjeruju, a rezultat je potpuni izostanak interesa javnosti u trenucima kad Uprava tvrtke i gradska administracija krenu u pripremu trena za privatne poduzetnike.  

Sudbina grada

– Prije sjednice Gradske skupštine mi smo obratili posebno svakom gradskom zastupniku. Sad Zagrepčane želimo upoznati sa stvarima koje se ovdje događaju, jer u pitanju samo sudbina današnjih radnika Čistoće, nego i sudbina Grada. Želimo senzibilizirati javnost, kako bi građani razumjeli da ostaju bez nečeg što je Zagreb gradio desetljećima, kažu sindikalni povjerenici. 

  Unatoč činjenici da je situacija u izdvojenim podružnicama vrlo teška, ključna borba odigravat će se u Čistoći. Prepoznali su to i gradski političari, naročito oni iz SDP-a, kojima traje kampanja za predsjednika Gradske organizacije. Budućoj privatizaciji Čistoće usprotivili su se Gordan Maras i Mirando Mrsić.

Međutim, i Mrsić i Maras članovi su Vlade Zorana Milanovića, a upravo je Vlada donijela zakon kojim je Bandiću i drugim čelnicima lokalnih uprava omogućeno da krenu u pripremanje terena za koncesijske ugovore s poduzetnicima. Zakon koji je to omogućio predložio je još jedan SDP-ovac, Mihael Zmajlović. Mrsićevo i Marasovo zalaganje da poslovi Čistoće ostanu u ingerenciji Grada, odnosno gradskog poduzeća stoga se može s punim pravom smatrati licemjernim.

Radnici u podružnicama Zagrebačkog holdinga u potpunosti su toga svjesni te će se nastojati osloniti isključivo na pomoć građana Zagreba. U kampanji protiv privatizacije i koncesijskih ugovora stoga će se maksimalno orijentirati na informiranje građana, a u tome su im spremne pomoći brojne udruge koje upozoravaju na štetnost pripuštanja privatnog kapitala u komunalne poslove. Međutim, Milan Bandić nikad nije imao jaču poziciju nego danas i vrlo je izvjesno da će svoje planove on privesti kraju.

Radnici izdvojenih podružnica vjeruju da će taj posao ići na štetu Grada. Za kraj valja podvući, stavovi radnika u potpunosti su utemeljeni, jer generacije Zagrepčana stvarale su gradska komunalna poduzeća. Gradska uprava na čelu s »graditeljem« Milanom Bandićem uspjela je ta ista poduzeća baciti na koljena u samo nekoliko godina. Zagreb je stoga danas u posljednjoj fazi razgradnje.