Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. rujna 2019.
Ogorčeni korisnici kredita

Udruga Franak HNB-u: Upozorenja o rastu franka bila mlaka

Foto: S. JEŽINA
Foto: S. JEŽINA
Autor:
Objavljeno: 26. svibanj 2012. u 9:01 2012-05-26T09:01:00+02:00

Iz HNB-a su upozoravali da bi franak mogao rasti i do 18 posto, ali ne i 40 posto koliko je sada viši od početnog, žale se iz Udruge Franak

ZAGREB Udruga Franak, kojoj se do sada pridružilo više od četiri tisuće građana zaduženih u »francima«, ovih je dana od HNB-ove Direkcije za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja zatražila suradnju, kako bi je upozorila, poručuju iz udruge, na »situaciju u koju su banke svojim načinom poslovanja dovele klijente«.

Na tu je temu u HNB-u održan sastanak na kojem je dužnicima još jednom poručeno kako su pravovremeno i opetovano, bili upozoravani na rizike kredita u CHF. Ekonomski tim udruge, uvjeren kako su upozorenja bila vrlo neodređena, »mlaka« i nipošto nisu najavljivala toliki rast tečaja franka, napravio je analizu starih HNB-ovih upozorenja, koja su krenula 2005. godine, godinu dana od uvođenja »švicarskih« kredita.   

Više kamate

Prvo je takvo upozorenje 2005. godine iz Sabora poslao Boris Vujčić, viceguverner HNB-a, napominjući kako »građani nisu svjesni kakav tečajni rizik preuzimaju vezujući svoje dugoročne stambene kredite uz švicarski franak«.

Oni koji se za franak vezuju dugoročnim kreditima, poručivao je tada, preuzimaju rizik da im tečaj poraste i do 15 posto. U svom je biltenu o bankama HNB u kolovozu 2006. godine objavio zatim analizu rizika kredita s promjenjivom kamatnom stopom i valutnom klauzulom vezanom uz švicarski franak. Ona daje pregled tečaja CHF u deset godina i referentne kamatne stope CHF Libor za isti period, uz zaključak kako se promjene mogu očekivati, ali najviše iz razloga promjene CHF Libora koji je oscilirao više od tečaja, dok tečaj nije zanemariv.

Tužba protiv osam banaka

Udruga Franak je, podsjetimo, na Trgovačkom sudu u Zagrebu podigla i tužbu protiv osam banaka, kojom želi dokazati nedopuštenu i nepoštenu primjenu valutne klauzule u švicarskim francima te nedopuštenu i nepoštenu primjenu ugovorene odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi iz svih ugovora o kreditima s valutnom klauzulom, za sve ugovore sklopljene do kraja 2010. godine.

»Trenutno stanje je takvo da je tečaj najčešće gotovo 40 posto veći od početnog, a CHF Libor 0, odnosno, za dati bi primjer kamatna stopa bila 3,79 posto. Međutim u realnosti se dogodila i promjena kamatnog spreada, tako da sadašnje kamatne stope zapravo čini sam spread, najčešće preko pet posto. Banke to pravdaju cijenom zaduživanja za Hrvatsku, makar je većina kredita plasirana iz depozita građana, većinom u eurima. Činjenica je da se poslovnim bankama toleriralo, i još se uvijek tolerira samovoljna promjena kamata, tako da i kao obrazloženje zapravo mogu navesti bilo koji razlog, bez detaljnih analiza«, navodi Tomislav Prpić iz ekonomskog tima udruge Franak.
  

Banke ništa o riziku

Analiza HNB-a tada je, podsjeća, prenesena u medijima, s istaknutim upozorenjima o mogućem rastu rate od 18 posto, uz popratne komentare analitičara banaka kako takav scenarij ipak nije vjerojatan. Priopćenje je tada poslalo i uredništvo HNB-ovog biltena o bankama, navodeći kako je riječ o mogućoj, ali malo vjerojatnoj procjeni, koja ne bi trebala biti povod senzacionalizmu i proizvoljnim tvrdnjama.

»Vidljivo je iz svega koliko su upozorenja bila suptilna i neadekvatna, tako da je i tvrdnja prema zaduženim građanima o tome kako su bili upozoreni – sasvim deplasirana«, napominje Prpić. »Toksični proizvod je plasiran, a nitko osim konzumenata nije odgovoran, kao što bi bio kod ostalih proizvoda. Reklamirao se agresivno i nametljivo kao i bilo koji drugi proizvod. Nigdje na internetskim stranicama banaka i u reklamama nije bilo jasno istaknuto da je rizik ovakvih kredita veći, ali je vrlo jasno isticano kako je kamata za kredite vezane uz CHF niža«, zaključuje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.