Kad im je dosta? Hrvatski poduzetnici kradu i dalje, a kriminal se i uvozi

Mnoge firme vole sredine u kojima mogu »mućkati«. Pogledajte samo što rade velike banke, ističe Žarko Puhovski. Ni političke elite, koje su to zakonima omogućile, nisu nevine, smatra Krešimir Sever

ZAGREB » Gospodarskim kriminalom što je razotkriven tijekom prošle godine učinjena je materijalna šteta od gotovo milijardu i pol kuna.    – Zar samo toliko, pita psihologija Mirjana Krizmanić po činjem mišljenju to nije ukupna šteta što je ovom vrstom kriminala učinjena hrvatskom gospodarstvu.    – No veliki broj poduzetnika prisiljen je ulaziti u ilegalne poslove jer nema jasnih pravnih pravila igre. Zbog toga nam ništa u gospodarskom sektoru nije uređeno, a kao posljedica izostaju i investicije, uvjerena je profesorica Krizmanić koja primjećuje i kako nema oštrih sankcija za taj gospodarski kriminal.    – Ta sjetite se kako je država promptno zatvorila hotel na Jadranu zbog nekoliko desetaka tisuća kuna neplaćenog poreza. I to je učinjeno u jeku turističke sezone, te su svi gosti izbačeni na ulicu. Istovremeno oni koji su učinili milijunske štete pošteđeni su težih sankcija. Pa kako u takvim uvjetima država može funkcionirati, pita se Mirjana Krizmanić zaključujući kako neki ljudi u poslovnom svijetu postaju lopovi jer je to jedini način na koji mogu održati svoje firme.   

Moralni problem

I profesor političke filozofije Žarko Puhovski slaže se kako je iznos od milijardu i pol kuna što ih je kao štetu od gospodarskog kriminala lani utvrdilo Ministarstvo unutarnjih poslova, premalen. 

– Zaključujem to na osnovu novčanih iznosa koji Hrvatskoj doista nedostaju, rekao nam je Puhovski zamoljen da komentira posljednje »Izvješće o obavljanju policijskih poslova u 2013. godini« što ga je javnosti predstavio ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

– Ovo je po mom mišljenju više moralni, ali i ekonomski problem. Gospodarstvo ove države više upropaštavaju nesposobni menadžeri i nesposobna Vlada, nego pravi lopovi. Ipak primjećujem u izvješću da su gotovo svi sigurnosni pokazatelji u padu, osim gospodarskog kriminala. To znači da je ipak stvorena određena pozitivna atmosfera i da je sve teže izvući se nekažnjeno od tih malverzacija. Ipak, krade se i dalje, samo što se to sada čini na sofisticiraniji način. Jer u Hrvatskoj se iznormalilo to da se krade, upozorava Puhovski naglašavajući da su pomaci u procesuiranju gospodarskog kriminala učinjeni zahvaljujući DORH-u i medijima.

Na pitanje smatra li da zbog takve situacije Hrvatska gubi investicije Puhovski gotovo uz osmijeh odgovara.   

Predugi rokovi

– Kriminal neće nikog otjerati iz zemlje. Ta ulagači imaju svoje fondove za kriminal i korupciju, koja se, po mom mišljenju dobrim dijelom i uvozi. Pogledatje kako samo Transparency International iz godine u godinu ističe Finsku kao zemlju s najnižom stopom korupcije, a ona ju zapravo izvozi u ostale Baltičke zemlje, Sloveniju i Hrvatsku. Mnoge firme vole sredine u kojima mogu »mućkati« i to nije slučaj samo u Hrvatskoj. Pogledajte samo što rade velike banke. Prema njima su svi kriminalci u Hrvatskoj »male mace«, smatra Puhovski koji puno veći problem za ulaganja u Hrvatsku vidi u predugim rokovima za izdavanje svih potrebnih dozvola.

U kategoriju gospodarskog kriminaliteta, u pravilu, ubrajaju se pojedina kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja, zdravlja ljudi, okoliša, imovine, gospodarstva, računalnih sustava, programa i podataka, intelektualnog vlasništva, službene dužnosti, biračkog prava i kaznena djela krivotvorenja. U 2013. godini otkriveno je 6.315 kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta za što su osumnjičene 2.344 osobe (151 pravna osoba i 2.193 fizičke osobe). U odnosu na prethodnu godinu broj kaznenih djela u porastu je za 5,4 posto, ali je osumnjičenih osoba manje za 3,9 posto.

Ekonomski analitičar Damir Novotny uvjeren je kako su podaci o šteti učinjenoj gospodarskim kriminalom u Ostojićevom izvješću izvučeni iz konteksta.

– Borba protiv kriminala se mora nastaviti, no prečesto se svi poduzetnici nazivaju kriminalcima. Ta sjetite se poruke iz Ministarstva financija o pravim vukovima s Wall Streeta. Uporno se iz vladinih krugova čuje da je onaj tko želi zaraditi novac u stvari kriminalac. U Hrvatskoj uporno imamo problem s razdvajenjem ilegalnog ponašanja i ostvarivanja zarade, ali i s utvrđivanjem normi tržišne ekonomije i društva koje je utemeljeno na liberalnoj demokraciji. Ono što je u zapadnoj ekonomiji legitimno poduzetništvo kod nas se ponekad smatra neetičnim. Zato moramo razvijati institucije tržišne ekonomije i odvojiti nezakonito od zakonitog ponašanja, objašnjava Novotny kako se na poduzetnike koji su propali ne treba odmah gledati kao na kriminalce.   

Složeni zakoni

Izvorište gospodarskog kriminala u Hrvatskoj predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikaza Krešimir Sever vidi još u pretvorbi i privatizaciji s početka 1990.-ih. – Dio onih koji su se tada i na taj način domogli tvrtki nije ni imao poštene namjere s njima, već ih uništiti i domoći se nekretnina kako bi se obogatio. Dio njih bili su nesposobni pa su još za onog sustava propali. I ovi novi gazde također su nesposobni pa propadaju. I na kraju to stvara ogromne društvene posljedice, napominje Sever svjestan kako je niz onih koji su i uvjetima kriminalnog gospodarstva dobro funkcionirali.

– Država je takva i bili su prisiljeni raditi suprotno zakonu jer bi u protivnom propali. Tome treba dodati i izuzetno problematičan sustav neplaćanja u kojem svoju ulogu uz poslodavce ima i država. Trebamo vrlo temeljito promisliti što zapravo želimo. Ne može nikome biti opravadanje nešto što je propisano zakonom, a poslodavci da bi uopće funkcionirali moraju raditi nešto mimo zakona, niti opravdanje mogu biti prekomplicirani zakoni što ih poduzetnici ne razumiju pa učine pogrešku koja ih na kraju stoji kaznenog postupka. Hrvatska sigurno ima ogroman problem u kompliciranom i nestabilnom zakonodavstvu, a umjesto da se propisi pojednostavnjuju oni se usložnjavaju. Gotovo da se natječemo s EU u birokraciji, ocjenjuje Sever uvjeren kako se na vrhu svega toga nalazi još i pohlepa. »Kada je dosta«, pita sindikalni čelnik navodeći kako su posljedice kriminala u gospodarstvu osiromašeno društvo, proračunske rupe, propale tvrtke i radnici bez posla i plaće.

– Svi koji su uhvaćeni zbog gospodarskog kriminala dobili su vrlo blage kazne, za razliku od radnika koji su zbog tih propalih tvrtki puno teže kažnjeni, rekao nam je Sever po čijem mišljenju ni političke elite, koje su zakonima omogućile takve slučajeve, »nisu nevine«.