ZAGREB  Vlada je nedavno odlučila da čelnici javnih poduzeća u ovoj godini neće moći dobiti stimulaciju čak i ako je njihovo poduzeće u prošloj godini ostvarilo dobit i poboljšalo rezultate poslovanja u odnosu na 2012. godinu. Objašnjavajući tu odluku potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da neće biti isplate stimulativnog dijela plaće »zbog vremena u kojem živimo«, iako su javna poduzeća poslovala bolje nego u 2012. godini i umjesto gubitka stvorila su u prošloj godini dobit. 

No, čini se da su u Vladi bili vidoviti, jer, ako je suditi prema rezultatima poslovanja za prvo tromjesečje ove godine, javna poduzeća više nisu tako sigurna na putu sve boljih rezultata i u odnosu na 2013. godinu.  Moglo bi se reći,  uz rijetke izuzetke,  da više  stagniraju nego što napreduju.

Smanjena aktivnost 

Kumulativni podaci za 24 tvrtki što ih država tretira kao javna poduzeća kažu da su u prvom tromjesečju ove godine ostvarila prihod od ukupno 6,3 milijarde kuna, što je za 730 milijuna kuna manje nego lani. Pali su i to za 1,1 milijardu kuna, što je gotovo za petinu i rashodi  tih društava. 

U manjim prihodima i rashodima, odnosno prometu javnih poduzeća možda leži i dio odgovora na pitanje zašto su se smanjili proračunski prihodi od PDV-a. 

S gubitkom je prvo tromjesečje kao i lani završilo šest tvrtki, a ostalih je 18  stvorilo kakvu takvu dobit. U konačnici kad se prebiju dobit i gubitak, javna su poduzeća na kraju kvartala ostvarila plus od 600 milijuna kuna, što je 110 milijuna kuna ma nje nego lani. Većinu te dobiti i to čak 547 milijuna kuna ostvario je HEP. 

Iako Ministarstvo financija na popisu ima 25 društva za koje je trebalo objaviti rezultate, informacija o poslovanju za Croatia Airlinesa nema, nego  su i pod imenom te zrakoplovne tvrtke, drugi put, objavljeni podaci za Croatia osiguranje, pa je za vjerovati da se radi o omašci. Ovaj put na popisu nema ni Hrvatskih autocesta, za koje su dosada, iako ne ulaze u konsolidirani proračun, uvijek objavljivani podaci zajedno s ostalim javnim poduzećima. 

Ono što Vladu treba brinuti jest da su unatoč smanjenju aktivnosti, odnosno padu prihoda i rashoda, javna poduzeća povećala svoje obveze. Tako su one kratkoročne koje dospijevaju u sljedećih godinu dana narasle za čak za 1,7 milijardi kuna i iznose gotovo 10,4 milijarde kuna, dok su dugoročne obveze, a riječ je uglavnom o obvezama prema bankama  porasle na 31 milijardu kuna i veće su za 6,5 milijarda kuna nego u istom razdoblju prošle godine. Kad se tomu dodaju obveze HAC-a, a samo su dugoročne oko 27 milijarda kuna, država osim javnog duga mora ozbiljno voditi računa i o kreditima javnim poduzeća   jer je za njih uglavnom bila i jamac.

Dvosjekli mač 

Imaju javna poduzeća i velika potraživanja,  od države, građana, poslovnih partnera ili povezanih društva i ona su  na kraju prvog tromjesečja ukupno iznosila 5,92 milijarde kuna, odnosno smanjena su u odnosu na isti kvartal prošle godine za oko 150 milijuna kuna. 

Smanjen je i trošak zaposlenih u javnim poduzećima i  to za gotovo 15 posto. U prvom kvartalu prošle godine 24 javne tvrtke na plaće svojih zaposlenih potrošile su 1,447 milijarda kuna dok je ove godine taj trošak 220 milijuna kuna manji. Iako je Vladin cilj bio smanjenje  rashoda javnih poduzeća, što uključuje i troškove zaposlenih, taj »uspjeh« državnih tvrtki znači i manje novca u osobnoj potrošnji, pa onda i manje poreza u javnoj blagajni.