Dobit banaka u prvom kvartalu ove godine iznosila je 419,7 milijuna eura, što je u odnosu na isti kvartal lani rast od 12 posto, podaci su Hrvatske narodne banke.

Radi se dakle o značajnom skoku dobiti u odnosu na isto razdoblje lani koja je pokazatelje profitabilnosti ROA (prinos na aktivu) i ROE (prinos na kapital) pogurala iznad prosjeka proteklih godina: ROE na visokih 17,2 posto, a ROA na 1,9 posto.

Veći prihodi od naknada

No, u HNB-pojašnjavaju kako je riječ o rastu dobiti koji je u cijelosti ostvaren pod utjecajem jednokratnog učinka prihoda ostvarenog prodajom vlasničkih udjela jedne banke.

Dakle, nije posljedica rasta prihoda od prodaje bankarskih usluga. Štoviše, kamatni prihodi u prvom ovogodišnjem kvartalu bili su nešto niži: dosegnuli su 746,8 milijuna eura, u odnosu na 752 milijuna na kraju lanjskog ožujka.

No, prihodi od naknada i provizija iznosili su 218,9 milijuna eura, što je za oko 6,3 milijuna eura više no u istom lanjskom kvartalu.

Podaci se naravno sada prate i s obzirom na najavljeni eventualni obuhvat banaka u porezne škare novog poreza na ekstraprofit koji je najavila Vlada u sklopu borbe protiv inflacije, a koji će banke – vjerojatno izbjeći.

Ovaj skok u prvom kvartalu je značajan, te da se nastavi tim tempom, dalo bi to ogromnu konačnu dobit u ovoj godini od skoro 1,7 milijardi eura, što bi bilo dovoljno iznad trogodišnjeg prosjeka da ih možda u teoriji zahvati porez.

Ali, ima tu puno »ali«. Prvo, treba razdvojiti ove jednokratne učinke. S obzirom na to da se radi o kapitalnim primicima od prodaje udjela, i to samo jedne banke, moglo bi doći do usporavanja ovakvog tempa.

Drugo »ali« odnosi se na to da će banke, sve i da »dobace« do puno viših kamatnih i prihoda od naknada, vjerojatno kalkulirati svoje profitne marže.

Otkad su u Vladi najavili ovaj porez, svi kalkuliraju, pa kako ne bi banke. Gledat će, možda, da ne skoče iznad spomenutih 15 posto od prosjeka u zadnje tri godine.

A baza im je jako visoko postavljena. Sektor, uz to, sada i »prirodno« usporava. Banke u Hrvatskoj su naime upravo u zadnje tri godine ostvarivale ogromne profite. U 2023. i 2024. imale su eskploziju dobiti, najviše zbog ulaska zemlje u eurozonu, uslijed čega su se na njih počele primjenjivati ključne stope ECB-a.

“Nema talasanja”

Kako su te stope u toj fazi povećavane zbog inflacije, banke su masovno sredstva deponirale na račune kod HNB-a (dio ECB sustava) i od toga dobro zarađivale.

Tako je u 2023. neto dobit banaka skočila na 1,36 milijardi eura, što je bilo dvostruko više no godinu ranije. Tada je, dakle, prilikom ulaska zemlje u eurozonu došlo do ogromnog skoka profitabilnosti koji je, da se htjelo, tada imalo smisla porezno zahvatiti.

U 2024. neto dobit je bila još viša, 1,53 milijarde eura, dok je u 2025. počelo lagano »hlađenje« sustava, rast dobiti je počeo usporavati, no ona se zadržala na visokim razinama od 1,4 milijarde eura (6,1 posto manje no godinu ranije).

Početkom ove godine, dobit dakle ponovno raste, i to za 12 posto, no radi se, kako je spomenuto, najviše o jednokratnom učinku.

Inače, neto profitna marža omjer je neto dobiti i prihoda, no zbog specifičnosti sektora, u bankarskom sektoru, kako su nam potvrdili iz HNB-a, središnja banka ovaj pokazatelj niti ne prati.

Iz HNB-a ukazuju na to da prate ove druge pokazatelje profitabilnosti, ROA, ROE, CIR… Neto profitna marža im je visoka, ovisno od banke do banke, međutim, konstantno je takva.

Pitanje je dakle što će i kako zahvatiti porez. Iz HNB-a nisu željeli ništa komentirati, iako smo ih pitali, a detalji se u fiskusu valjda još »bruse«. Uz to, banke i nisu nešto dizale kamate na kredite, štoviše, hvale se da su niže nego u Njemačkoj, no niske su, gotovo neprimjetne, i kamate na eursku štednju.

Uglavnom, nema nekog talasanja s prihodima. Ako ECB sada digne ključne stope, a vjerojatno hoće, onda će banke opet imati motiv pohranjivati novac kod središnje banke, što bi se moglo odraziti na rezultat u drugom polugodištu, no nešto ukazuje na to da će se potruditi da ne stvore profitni »skok« od 15 posto.

U gubitku samo jedna banka

Podaci Hrvatske narodne banke još kažu da je u prva tri mjeseca ove godine s dobiti poslovalo 19 kreditnih institucija, dok je gubitak od 339 tisuća eura zabilježila samo jedna banka (J&T banka).

Najveću dobit u razdoblju od siječnja do kraja ožujka 2026. imala je Zagrebačka banka, 135,8 milijuna eura, slijedi je Erste banka sa 121,7 milijuna eura, dok je treća po visini dobiti Privredna banka Zagreb, sa 65,4 milijuna eura.

Erste banka prodala je naime u siječnju ove godine Erste Card Club, pa je to utjecalo na skok dobiti banke, a izgleda i na cijeli sektor.