Srijeda, 23. svibnja 2012.
Analiza Ante Baje

Institut za javne financije: Nudi li prijedlog proračuna zaokret u fiskalnoj politici?

Foto: S. DRECHSLER
Foto: S. DRECHSLER
Autor: HINA
Objavljeno: 14. veljače 2012. u 15:52

Postoje rezerve u pogledu značajnog rasta prihoda od poreza na dobit za koje će Vlada trebati ponuditi kvalitetno obrazloženje, ističe Bajo

Prijedlogom državnog proračuna za 2012. Hrvatska nominalno i realno smanjuje rashode državnog proračuna i vraća ih na razinu iz 2008., a riječ je o značajnom zaokretu u fiskalnoj politici koji je trebalo napraviti i ranije, ocjenjuje Anto Bajo iz Instituta za javne financije (IJF).

Bajo prijedlog državnog proračuna za 2012. i projekcije za 2013. i 2014., koje je Vlada donijela na jučerašnjoj sjednici, analizira u aktualnom osvrtu IJF-a pod naslovom »Nudi li prijedlog državnog proračuna za 2012. zaokret u fiskalnoj politici Hrvatske?«.

Prijedlog proračuna izrađen je u uvjetima kada su prosječni prinosi na državne obveznice u siječnju bili oko 7,3 posto. To Hrvatsku svrstava u kategoriju zemalja višeg rizika (s Rumunjskom i Ciprom), te približava zemljama s najvećim prinosima (Irska, Mađarska i Portugal), napominje Bajo dodajući kako su tijekom 2011. prosječni prinosi na desetogodišnje hrvatske obveznice u eurima značajno rasli i čak prelazili 7,8 posto.

»To ukazuje da je međunarodno financijsko tržište rezervirano prema Hrvatskoj i da od nje očekuje konkretne političke mjere za provedbu fiskalnih konsolidacija. Očekivana daljnja smanjenja proračunskih rashoda svakako bi bila dobro jamstvo da ne dođe do većeg pada kreditnog rejtinga koji bi povećao troškove zaduživanja države i zasigurno ugrozio planove Vlade za provedbu fiskalne konsolidacije«, smatra Bajo.

Osvrćući se na predloženo smanjenje proračunskih rashoda za 3,5 milijardi kuna, na 118,8 milijardi kuna, Bajo napominje kako se značajan dio smanjenja odnosi na rashoda za zaposlene (1,95 milijardi kuna), materijalne rashode (213 milijuna), subvencije (čak 933,5 milijuna) pri čemu se najveći dio odnosi na smanjenje subvencija u poljoprivredi i HŽ-u.
Od smanjenja nisu izuzete ni naknade građanima za 746 milijuna kuna. U naredne dvije godine neće biti značajnijeg rasta rashoda za dječji doplatak, porodiljne naknade i mirovine branitelja, navodi analitičar IJF-a.

Jedina kategorija koja raste su financijski rashodi u kojima dominiraju rashodi za otplate kamata i glavnice duga. Ti su rashodi porasli sa 7,1 milijarde u 2011. na 7,5 milijardi kuna u 2012., što je oko 2,1 posto BDP-a.

»Nakon jasnog proračunskog opredjeljenja da provede fiskalne reforme usmjerene na smanjenje javnih rashoda od Vlade se očekuju i daljnji operativni koraci koje mora poduzeti kako bi revidirala prava koja su dodjeljivale prethodne vlade«, smatra Bajo.

Napominje kako prihodi proračuna rastu zbog značajnih intervencija u poreznom sustavu te da se najveći rast očekuje od poreza i to za oko 3,5 milijardi kuna.  

Vlada optimistično najavljuje rast prihoda od poreza na dobit za oko 2 milijarde kuna (rast za čak 35 posto u odnosu na plan proračuna za 2011.) te PDV-a za 1,3 milijarde kuna (rast, 2,5 posto) zbog povećanja opće stope s 23 na 25 posto, dok se najveće smanjenje bilježi kod doprinosa za zdravstveno osiguranje za čak oko 1,9 milijardi kuna, što je rezultat smanjenja stope doprinosa za zdravstveno osiguranja s 15 na 13 posto.

Ipak, postoje rezerve u pogledu značajnog rasta prihoda od poreza na dobit za koje će Vlada trebati ponuditi kvalitetno obrazloženje, ističe Bajo.

Vlada očekuje rast prihoda po posebnim propisima za oko 300 milijuna kuna koji bi, napominje, mogli biti vezani uz poboljšanje naplate prihoda od koncesija.

Proračunski deficit niži je za oko 5 milijardi kuna u odnosu na planirani za 2011. i iznosi oko 9,9 milijardi kuna što čini 2,8 posto BDP-a, a što je za 1,5 posto BDP-a manje od planiranog za 2011.
Proračunski deficit većim dijelom financirat će se zaduživanjem izdavanjem obveznica u inozemstvu, napominje Bajo.

U financiranju proračunskog deficita u 2012. očekuje se i 2 milijarde kuna od privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, a u naredne dvije godine od privatizacija se očekuje prosječno oko 600 milijuna kuna.

Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova su 11,3 milijarde kuna, a projekcije računa financiranja upozoravaju da se povećavaju izdaci za otplate dugova na 15,9 milijardi u 2013. i na 17,4 milijardi kuna u 2014.

Deficit proračuna središnje države smanjuje se na 2,8 posto BDP-a u 2012. odnosno na 2,5 posto u 2013. i 1,9 posto BDP-a u 2014. Tu su još uvijek prisutni deficiti izvanproračunskih korisnika i lokalnih jedinica po 0,2 posto BDP-a, pa je proračun opće države u deficitu 3,3 posto BDP-a, a Vlada najavljuje smanjenje na 3 posto u 2013. i 2,3 posto BDP-a u 2014.

Deficit proračuna opće države prema ESA metodologiji (s obračunatim obvezama) u 2012. iznosit će 3,8 posto BDP-a, a njegovo smanjenje ispod 3 posto BDP-a očekuje se tek u 2014.

Komentari

1
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • isuskrist
    isuskrist   Objavljeno: 14. veljače 2012. u 21:08

    Gdje je tocno u tekstu ponudjena alternativa instituta za javne financije? Nisam ulovio...

Iz kategorije: Gospodarstvo

Pogledaj sve

Ajme meni...

Pročitaj sve
    • "Karamarko vraća HDZ-u stari sjaj. "
    • Ćićo:Štuko e pitura fa bela figura.
    • Jovanović: "Pripremamo zakonodavnu oluju. "
    • Ćićo:Puši, puši, moj vitriću.