Posljedice prekomjernog deficita

»3. maj« gubi 56 milijuna kuna za restrukturiranje

Orjana Antešić

Brodosplitu, Brodotrogiru i »3. maju« ove neće biti isplaćeno ukupno 173 milijuna kuna. Novim vlasnicima brodogradilišta u Ministarstvu gospodarstva  je  rečeno da ne računaju na dotacije iz državnog proračuna za studeni i prosinac



RIJEKA  Zbog stanja sa državnim financijama, Brodosplitu, Brodotrogiru i »3. maju« u ovoj godini neće biti isplaćena sva sredstva iz državnog proračuna namjenjena njihovom restrukturiranju. U pitanju je 173 milijuna kuna koji bi se vlasnicima ovih brodogradilišta, u najboljem slučaju, trebali nadoknaditi idućoj godini, doduše, uz uvjet koji u ovom trenutku ne ostavlja prostora optimizmu, a to je ostvarivanje planiranog gospodarskog rasta i donekle uravnoteženih prihoda i rashoda u državnoj blagajni. Da zasad ne računaju na dvije zadnje rate bespovratnih državnih potpora predviđenih za ovu godinu nove je vlasnike brodogradilišta ovih dana obavijestio resorni ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji ih je okupio na sastanku na kojem su bili i predstavnici Ministarstva financija te Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod, državne tvrtke zadužene za kontrolu provedbe planova restrukturiranja. 


Brodosplit tako od predviđenih 480 milijuna kuna za ovu godinu ostaje »kraći« za 80 milijuna, Brodotrogir za 37 milijuna  dok će »3. maju« umjesto 139,9 milijuna do konca ove godine biti isplaćeno 83,9 milijuna kuna. Iz Ministarstva gospodarstva objašnjavaju da je riječ o prilagodbi dinamike isplata državnih potpora (ne)mogućnostima državne blagajne za kojeg su »brodogradilišta pokazala visok stupanj razumijevanja za stanje državnih financija i sve će učiniti sa svoje strane da se taj poremećaj se ne odrazi na tijek restrukturiranja i redovno poslovanje«, stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz Vrdoljakovog resora.


Valja spomenuti kako su dinamika isplate državnih potpora, baš kao i vlastiti doprinosi samih brodogradilišta i njihovih vlasnika u troškovima restrukturiranja vrlo precizno i jasno determinirani u kupoprodajnim ugovorima koje je ministar Vrdoljak potpisao sa DIV grupom Tomislava Debeljaka, Kermas energijom Danka Končara i pulskim Uljanikom. Bilo kakvo kršenje s bilo čije strane predstavlja osnovu za raskid ugovora, no to se u ovom slučaju neće dogoditi jer je na svakoj strani  previše toga na kocki. 


Htjeli smo i sami čuti od novih vlasnika domaćih navoza kako vide novonastalu situaciju, no njihove su reakcije na liniji onog što su naveli iz Ministarstva gospodarstva – kako ovaj prolongat državnih dotacija za studeni i prosinac ne bi trebalo značajnije utjecati na provedbu planova restrukturiranja. Treba podsjetiti da su kupoprodajni ugovori za Brodosplit, Brodotrogir te, naposljetku, »3. maj« prije njihovog potpisivanja u Hrvatskoj morali proći instance Europske komisije da su usklađeni sa ispregovaranim uvjetima. Prvenstveno se to odnosi na ukupne troškove restrukturiranja koji su za bruxelleskim pregovaračkim stolom utvrđeni za svako pojedino brodogradilište, kao i udjela koje će u tim troškovima preuzeti država, a koliko sama brodogradilišta. 

U slučaju riječkog brodogradilišta država se do zaključno 2017. godine obvezala uplatiti ukupno 847 milijuna kuna dok bi pulski Uljanik trebao osigurati 842 milijuna kuna pod konto vlastitog doprinosa »3. maja« u troškovima restrukturiranja. U svjetlu novonastalih okolnosti, valja ukazati i na činjenicu da od privatiziranih brodogradilišta još jedino u »3. maju« predstoji plan zbrinjavanja viška radnika čiji je teret otpremnina prema kupoprodajnom ugovoru u iznosu od 66 milijuna kuna, podsjetimo, preuzela država. Prema planiranom itineraru aktivnosti na zbrinjavanju prekobrojnih trećemajaca, može se pretpostaviti kako će pitanje isplate otpremina doći na dnevni red u siječnju ili veljači iduće godine. 


Više u tiskanom izdanju u petak, 22. studenoga 2013.