Hrvatski vaterpolisti drugi na svijetu / Reuters
Već po tradiciji atletika, veslanje, vaterpolo i jedrenje donijeli su najviše radosti hrvatskim sportašima diljem svijeta. Godinu su obilježili i pojedinačni bljeskovi u tenisu i boksu, standardno »dizanje kose« kad su u pitanju nogometni »kockasti« te dva velika razočaranja – košarkaši i rukometaši
U atletici je sve očekivano spalo na dva imena i dva velika uspjeha od kojih je jedno označeno malim podbačajem, drugo velikim povratkom. U konačnici, stigla su dva srebra sa SP-a u Pekingu, Sandre Perković u bacanju diska i Blanke Vlašić u skoku uvis. Bljesnuo je i Ivan Horvat u skoku motkom s novim hrvatskim rekordom (5,70), devetim mjestom i olimpijskom normom.
Hrvatski vaterpolisti zadražali su visoki status, deseti nastup na SP-u, ovaj put u Kazanu, donio im je srebro pod ravnanjem Ivice Tucka. U finale su se nakon osam godina plasirali nakon boljeg izvođenja petereca protiv Grčke (15:13), a u susretu za zlato Srbija je ipak bila prejaka (4:11). Pridružila im se na kraju godine i plivačica Sanja Jovanović, brončana s EP-a u Izraelu. Iznova zapaženi bili su Giovanni Cernogoraz, pobjednik Svjetskog kupa u trapu te Marijo Možnik europski gimnastički prvak. Bila je ovo i velika godina Snježane Pejčić, riječke strijelkinje, pobjednice Svjetskoga kupa i svjetske rekorderke, boćara Lea Brnića i Marina Milićevića, svjetskih prvaka u štafeti, svjetske prvakinje u kickboxingu Ane Znaor…
Rakitić i Dodig
Momčadi nije bilo lako, tri velika incidenta u Milanu (bakljada i prekid), Zagrebu (skandiranje u Maksimiru) i Splitu (svastika na Poljudu) donijela su prazne tribine i još prazniju blagajnu. Raritet je da je hrvatska vrsta postala prva reprezentacija u svijetu koja je kažnjena za utakmicu koja se zbog kazne igrala pred praznim tribinama. A počinitelj se ne zna niti do dana današnjeg (?!).
Na klupskom međunarodnom planu bila je ovo velika godina Ivana Rakitića u »Barceloni«. Ali, iznova su ljubitelji nogometa mogli uživati u majstorijama Modrića, Kalinića, Brozovića, Mandžukića, Subašića…
Za najsjajniji trenutak hrvatskog tenisa pobrinuo se Ivan Dodig koji je u paru s Brazilcem Melom došao do slavlja na Roland Garrosu svladavši svjetski najtrofejniju kombinaciju, američku braću Bryan, čime je hrvatski klub osvajača Grand Slam naslova dobio svog sedmog člana.
Branivši naslov Marin Čilić stigao je do polufinala US Opena, a obranom Moskve i osmu godnu zaredom osvojio je barem jedan ATP naslov. Ivo Karlović imao je sjajnu sezonu, u Delray Beachu osvojio je šesti ATP naslov. Uz to, jedan je od četvorice koji je uspio pobijediti Novaka Đokovića, a s 10.442 asa srušio je svjetski rekord Gorana Ivaniševića.
Hrvatska je postala i svjetska veslačka velesila. Za naljepšu priču opet su se pobrinula braća Sinković, Valent i Marin su u dvojcu na pariće potvrdili dominaciju u ovoj disciplini. Osvojili su zlato na SP-u i slavili u Svjetskom kupu, dok je Damir Martin u samcu doveslao do naslova europskog prvaka.
Hrgović i jedriličari
Boksačka priča godine došla je pak iz Bugarske gdje se Filip Hrgović u superteškoj kategoriji okitio naslovom europskog amaterskog prvaka. I to nakon posta od puna četiri desetljeća i legendarnog Mate Parlova. Brončano odličje osvojio je Hrvoje Sep.
Jedriličari su već godinama posebnost hrvatskog sporta. Olimpijske norme osigurane su u pet klasa, a za uspjeh godine zaslužni su Šime Fantela i Igor Marenić koji su osvojili svjetsko srebro u klasi 470. Ivan Kljaković-Gašpić je europski prvak i pobjednik Svjetskog kupa u finnu, a Tonči Stipanović je oko vrata stavio europsku broncu u klasi laser.
I nešto o hrvatskim sportskim razočarenjima u 2015. godini. Rukometaši, koji su godinama jedan od najjačih zaštitnih znakova hrvatskog sporta, podbacili su na svjetskoj smotri u Kataru. A bili su jedni od kandidata za odličje… U osmini finala jedva su pobijedili Brazil (26:25), a u četvrfinalu izgubili od Poljske (22:24)… Nakon toga je stigao i poraz od Danske u susretu za peto mjesto te očekivana ostavka Slavka Goluže kojeg je naslijedio Željko Babić.
Puno se očekivao i od košarke, Eurobasket je označen povijesnom prigodom, posebno jer se skupina igrala i u Zagrebu. Dobro je krenulo na čelu priprema s Velimirom Perasovićem, a onda – raspad sistema. U osmini finala težak poraz od Češke (59:80) i rasplinuće snova o medalji i Olimpijskim igrama. Sve je donekle popravio uspjeh juniora (U-19) koji su osvojili srebro na SP-u izgubivši od favorita SAD-a i uspjeh »Cedevite« koja je osigurala Top 16 Eurolige.