Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
6. prosinca 2019.
Polemika

Na trodnevnoj konferenciji u Rijeci mogu se čuti oprečni stavovi o brendiranju kulture

Foto: Damir Škomrlj
Foto: Damir Škomrlj
Autor:
Objavljeno: 1. ožujak 2019. u 11:31 2019-03-01T11:31:52+01:00

Temeljno pitanje konferencije – brendiranje kulture – dobilo je dva oprečna stava. Pa dok je Miguel Rivas, čovjek s iznimnim iskustvom u brendiranju gradova, isticao važnost sadržaja, odnosno »storytellinga« u području brendiranja, dizajner Boris Ljubičić uporno je zastupao tezu da sve počinje logotipom, odnosno dizajnom, za koji se publika mora »uhvatiti«

RIJEKA Veliki je izazov organizatora konferencija sa značajnim brojem sudionika i zahtjevnim programom praćenje rasporeda. Nešto zbog onih opuštenijih sudionika, koji akademsku četvrt konzumiraju produljenu, nešto zbog zanimljivih rasprava koje nategnu predviđeno vrijeme i eto problema: kasni se u svakom segmentu. Čini se da je dobar lijek protiv toga u Hrvatskoj pozvati predsjednicu, jer njen strogi protokol tako je jučer uvjetovao dolazak na trsatski Kampus s pijetlovima, pa se do početka trodnevne konferencije »Brendiranje kulture« sav publikum morao na vrijeme prijaviti, jasno istaknuti svoje akreditacije i napuniti dvoranu 003 na Građevinskom fakultetu, gdje se održao prvi dan konferencije. Tko je kasnio, nije ušao, i tu priča o poštovanju rasporeda počinje.

A onaj tko je ušao, morao je strpljivo, u gledalištu iz kojeg nije bilo jednostavnog uzmaka, do konferencije otpratiti pet prigodnih uvodnih govora. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je prema protokolu došla na kraju te govor započela specifikumom da jedna zemlja u godini kada njen grad nosi titulu EPK-a, ujedno i predsjeda Europskom unijom. Prema predsjednici to je činjenica koju treba maksimalno iskoristiti za brendiranje Hrvatske na zemljovidu Europe.

– Rijeku mnogi vide kao industrijsko središte i luku, ali ona je i srednjoeuropska vrata Mediterana. A to je idealna polazna točka za izgradnju programa. Rijeka je kroz povijest oblikovala svoj jedinstveni identitet, to je grad koji prednjači po mnogočemu. Evo odnedavno ima i semafore sa znakom ženskog spola – rekla je predsjednica.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u svom je govoru istaknuo da se slogan »Rijeka je luka, luka je Rijeka« polako mijenja u slogan koji Rijeku cjelovitije opisuje, a to je »Rijeka – luka različitosti«. Prema gradonačelniku, Rijeka je grad tolerancije, prihvaćanja i povezivanja, ali i grad koji sve propituje, pa i najbolje namjere.

Grad se mijenja

Emina Višnić, direktorica TD-a Rijeka 2020, uz Sveučilište u Rijeci organizatora konferencije, istaknula je da je konferencija dio programa »Učionica« EPK-a, koji već dulje od dvije godine pomaže u pripremi za 2020., godinu kada će Rijeka ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture. Prema njenu tumačenju pojmovi brendiranja i kulture dugo se vremena nisu nalazili, a ovom konferencijom i drugim akcijama koje Rijeka 2020 poduzima prelazi se iz tog dualizma u područje dijaloga i međuprožimanja.

U ime suorganizatora obratila se rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija, istaknuvši da je Sveučilište od početka partner u projektu i veliki njegov »vjernik«.

– Grad se već mijenja, mi se mijenjamo, ali te će promjene biti tek vidljive u godini koja je pred nama, kao i u godini EPK-a. U tom kontekstu vidim i ovu konferenciju, kao jačanje kapaciteta i kompetencija u domeni kulture, ali i kao izlazak iz zatvorenih silosa i kutija u prostor istinske interdisciplinarnosti – rekla je rektorica.

Župan PGŽ-a Zlatko Komadina bio je pak zadužen za »biser« uvodnih obraćanja, rekavši da je Rijeka s okolicom brendirana i prije dolaska Hrvata na ove prostore. Župan je spomenuo participaciju Županije u pravcima 27 susjedstava i Lungomare, ali nije spominjao probleme s financiranjem tih programa i proračunom koji Županija hoće ili neće odvojiti za projekt.

Nakon što se vrlo skroman broj pozvanih studenata odazvao fotografiranju s predsjednicom, konferencija je konačno mogla početi, a njeno temeljno pitanje – brendiranje kulture – dobilo je dva oprečna stava. Pa dok je Miguel Rivas, čovjek s iznimnim iskustvom u brendiranju gradova, i u predavanju i u odgovorima na pitanja isticao važnost sadržaja, odnosno »storytellinga« u području brendiranja, dizajner Boris Ljubičić uporno je zastupao tezu da sve počinje logotipom, odnosno dizajnom, za koji se publika mora »uhvatiti«.
Rivas je pogrešnim nazvao onaj tip brendiranja grada koji počiva na nekom sloganu i logotipu, zato što će se publika često svrstavati u one kojima se to sviđa i one kojima se ne sviđa, dok će se meritum izgubiti. A meritum je po njemu priča o gradu, što, prema njegovu tumačenju, London radi odlično. U tom smislu važno je da priča nastaje usporedno s ekonomskim prosperitetotm. Logo i moto mogu po njemu odigrati ulogu, ali nikako ta uloga ne može biti glavna.

Biti što jesi

Dijametralno je suprotno mišljenje dizajnera Ljubičića. U predavanju prije panel-diskusije Ljubičić je uglavnom pobrojao i predstavio svoje radove na polju brendiranja, izazivajući smijeh publike tumačenjima okolnosti njihova nastanka. Na diskusiji je pak zauzeo izdvojenu poziciju.

– Ja sam crna ovca u više boja. Mislim da je priča o priči i osjećaju pretjerana. Brendiranje počinje vizualnim identitetom. Bez toga nema ništa. Što je seljak gluplji, to je krumpir veći. Najbolje radove sam napravio kad klijent nije znao ništa o mom poslu – rekao je Ljubičić.
Predavanje je prije diskusije održao i Ivan Petrović iz fondacije Exit, predstavivši projekt festivala koji je u više navrata i od raznih relevantnih subjekata proglašavan najboljim velikim europskim festivalom. Osim impresivnih brojki, Petrović je spominjao i aktivistički potencijal iz kojeg je Exit nastao, no nije uputio na korporativni model po kojem Exit sada funkcionira i koji nije u dosluhu s aktivizmom iz kojega je potekao.

No Exit fondacija svakako je uspješna u širenju na području kulture, s obzirom na to da je zaslužna za titulu Novog Sada kao EPK-a 2021., kao i za titulu Novog sada kao Europske prijestolnice mladih 2019. Puno je pitanja iz publike bilo za Petrovića, koji je u kontekstu brendiranja rekao da je Exit sada poznatiji i od Novog Sada, te da je to rezultat pomnog planiranja i izvršavanja svih planiranih zadaća.

U panel-diskusiji koja je postavila pitanje zašto brendirati kulturu, osim Ljubičića i Petrovića sudjelovali su i Hrvoje Laurenta iz kina Europa i ZFF-a te Goran Rihelj, vlasnik portala HrTurizam. Panel je moderirala Olja Mataija.

Laurenta je kao problem istaknuo činjenicu da su svi menadžeri u kulturi uglavnom priučeni svome poslu, da iza njih ne stoji formalno obrazovanje. To nije bila teza koja se jače »uhvatila«, ali je Laurenta uostalom i jedini bio predstavnik eminento kulturnog menadžmenta. Rihelj je uglavnom ponavljao fraze o sinergiji, strateškim razvojima i planiranjima, a i Petrović je bio na tom tragu, dok je Ljubičić i panel-diskusiju iskoristio za promociju onoga što je napravio i onoga što bi htio napraviti. U pitanju brendiranja, Ljubičić je bio najglasniji, tvrdeći da se »mi bojimo biti mi«, misleći na neiskorišteni potencijal famoznih hrvatskih kvadratića.

– Samo nogometaši se ne boje. Ako pogledate ostale dresove, uopće ne možete znati da su hrvatski – rekao je Ljubičić, na što je Rihelj dodao da »mi moramo biti to što jesmo«.

Konferencija se nakon jučerašnjeg dana seli prvo na Filozofski fakultet, a onda u subotu u Art-kino te će ukupno imati više od petnaest predavanja, četiri radionice i četiri panel-rasprave na temu brendiranja kulture i kulturnog turizma.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.