Dvodnevni znanstveno-umjetnički skup »Čitanje roda« u organizaciji riječke Udruge žena u znanosti i umjetnosti pokušava odgovoriti na neka pitanja o položaju žena u društvu danas, ali i kroz povijest
Čakardić je priznala da nema rješenje za problem nelagode u razgovorima o rodnoj tematici, no u kasnijoj je raspravi ponudila i neka radikalna razmišljanja poput težnje za ukidanjem braka kao institucije koja je za ženu uglavnom štetna
Plenarno izlaganje dr. Ankice Čakardić s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu u tom je smislu ponudilo širok spektar promišljanja teme s naglaskom na nelagodu prisutnu u raspravama o rodnoj tematici uopće.
Čakardić se zapitala kako je moguće da se čak i velikim filozofima, od Aristotela nadalje, dešavalo da su uglavnom negdje svjesni važnosti rodne tematike, ali da joj redovito pristupaju ili sa zadrškom, ili pak s potpunim nerazumijevanjem.
Radikalna rješenja
To ju čudi još i više obzirom da su često bili upravo okruženi »jakim«, pametnim ženama. Pa će tako Hegel u svojoj raspravi o trima razinama individualnosti – razini obitelji, ekonomskoj razini i razini javnoga svijeta kao ultimatnoj razini ostvarivanja pune individualnosti – izreći i to da je krajnji domet žene ostajanje na prvoj razini, razini obitelji.
Čakardić je priznala da nema rješenje za problem nelagode u razgovorima o rodnoj tematici, no u kasnijoj je raspravi ponudila i neka radikalna razmišljanja poput težnje za ukidanjem braka kao institucije koja je za ženu uglavnom štetna.
Osnovu problema ona vidi u tome da je ženi predstavljen nedostižan model uspješne poslovne individue koja je k tome još i zgodna te savršena kućanica. U praksi to najčešće izgleda tako da se odustaje od karijere i takvoga samoodređenja pod pritiskom jače muškarčeve energije.
S ukidanjem institucije braka nisu se složile neke sudionice skupa od kojih je jedna ponudila i razmišljanje o instituciji registriranja partnerstva, sada rezerviranu isključivo za istospolne brakove.
Izvori u književnim djelima
Zanimljiva su izlaganja ponudile i studentice Ana Vukelić i Vedrana Vranešić, koje su obje izvore potražile u književnim djelima. Vukelić je govorila upravo o braku u kontekstu feminizma, a na osnovi dviju temeljnih kratkih priča britanskih autorica u tom kontekstu.
I Charlote Perkins Gilman i Doris Lessing u pričama »Žute tapete«, odnosno »U sobu 19« govore o zidovima, fizičkim i simboličkim, koji dvjema različitim protagonisticama ne daju da se samoostvare. Redovito s tragičnim završetkom.
Vranešić je pak ponudila promišljanje seoskog patrijarhalnog društvenog sistema u djelima Dinka Šimunovića »Duga«, »Muljika« i »Alkar«. I tu ženski protagonisti odstupaju od normi patrijarhalnog društva te dakako završavaju tragično.
Skup »Čitanje roda«, kao izraz težnje da se sadržajnije progovori o rodnoj tematici u Rijeci, ali i da se demistificira feminizam, znanstvenim je simpozijem tek počeo.
U nastavku očekuje se niz akcija, od predstavljanja knjiga i književnih dijaloga u kojima sudjeluju domaći autori poput Asje Bakić, Lane Derkač, Mime Simić, Darije Žilić i Zorana Krušvara pa do večerašnje izložbe stripa Damira Steinfla i Irene Jukić Pranjić u K.U.N.S.-u.
