Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1
Sutra: 5° 5° 1
12. prosinca 2018.
Odjeci konferencije

Bili smo na Ljetnoj školi inovativne interpretacije industrijske baštine

Obnova Palače šećerane u kompleksu "Benčić" / Foto: M. GRACIN
Obnova Palače šećerane u kompleksu "Benčić" / Foto: M. GRACIN
Autor:
Objavljeno: 19. rujan 2018. u 11:31 2018-09-19T11:31:00+02:00

Baštinu, primjerice industrijsku, važno je konzervirati, odnosno sačuvati, ali to, prema riječima Darka Babića, nije dovoljno. Kroz interpretaciju te baštine dolazi razumijevanje, kroz razumijevanje dolazi cijenjenje, odnosno voljenje, a kroz cijenjenje dolazi zaštita

RIJEKA Baštinu nije važno samo sačuvati; ona mora imati funkciju prilagođenu današnjem vremenu, ali i priču koja će biti dodana vrijednost te baštine i koja će na neki način biti osigurač njenog opstanka, jedan je od zaključaka iznimno zanimljivog predavanja koje je na Konferenciji o interpretaciji industrijske baštine u sklopu Ljetne škole posvećene toj temi održao Darko Babić s Katedre za muzeologiju Sveučilišta u Zagrebu.

Naravno, baštinu, primjerice industrijsku, važno je konzervirati, odnosno sačuvati, ali to, prema Babićevim riječima, nije dovoljno. Kroz interpretaciju te baštine dolazi razumijevanje, kroz razumijevanje dolazi cijenjenje, odnosno voljenje, a kroz cijenjenje dolazi zaštita.

– To je važno, jer da bismo imali pravu zaštitu, moramo objasniti ljudima, odnosno građanima o čemu se radi, oni moraju prepoznati da se o tome treba brinuti, da je ta baština nešto što pripada njima. Kada oni počnu brinuti o baštini, ona je puno sigurnija nego prije, jer se oni počinju ponašati kao aktivni kozervatori u smislu brige za svijet, odnosno za stvari oko njih – kaže Babić.

Baština, kao kolektivni kulturni kapital zajednice, koji je živ i stalno se mijenja, ima, između ostalog, i svoju ulogu u razvoju društva. Ona se uvijek obraća nekoj publici i to je nešto o čemu profesionalci prilikom njene interpretacije moraju voditi računa, čak i onda kada to baš i nema nekoga smisla. Primjerice, više ljudi godišnje posjeti replike sfinge i piramide u Las Vegasu, nego što ih posjeti orginalne piramide u Gizi i tome oni koji se žele baviti pravilnom valorizacijom i interpretacijom baštine moraju pridati pozornost.

Interpretacije Galeba i Palače Šećerane

Ljetna škola inovativne interpretacije industrijske baštine traje od 16. do 29. rujna, a organiziraju je Centar za industrijsku baštinu i Centar za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci u suradnji s organizacijom European Heritage Volunteers i platformom Culture Hub Croatia

Tijekom dva tjedna trajanja ljetne škole polaznici iz Hrvatske, Kine, Rusije, Čilea, Mađarske, Njemačke, Italije i Tajvana istraživat će mogućnosti inovativne interpretacije broda »Galeb« i Palače Šećerane, dva objekta koja su upravo u procesu prenamjene.

U utorak 25. rujna planiran je Dan otvorenih vrata Ljetne škole u protoru MMSU-a u »Benčiću«.

Staviti u kontekst

O tome koliko je interpretacija, odnosno priča važna u kreiranju identiteta nekog mjesta, pokazuju primjeri iz sporta – unatoč tome što Hrvatska ima brojne prirodne i kulturne bisere na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine, najlakši način za identificiranje s našom zemljom nisu ni Dubrovnik ni Plitvička jezera već – Luka Modrić i nogomet.

No nemojmo to gledati u negativnom kontekstu, najposjećeniji muzej u Barceloni, kraj sve njene bogate i fascinantne povijesti, nisu ni Picassov ni Gaudijev, nije to čak ni veličanstvena Sagrada Familia, nego muzej nogometnog kluba Barcelona. Pri tome, onaj tko dođe u muzej, obavezno želi posjetiti i utakmicu, čak i ako nije nogometni fan.

– Poanta je u sadržaju; na taj način posjetitelj dobiva iskustvo nekog mjesta, a to je ujedno i poanta interpretacije neke baštine – objašnjava Babić.

Osim toga, da bi se baština adekvatno interpretirala, stvari moraju biti stavljene u kontekst. Za to je kao primjer Babić uzeo Muzej prekinutih veza; medvjedić je samo medvjedić kakvih ima milijun u svijetu, ali kad taj medvjedić dobije priču kao prvi poklon u ljubavi određenih ljudi, onda on ima i određenu vrijednost odnosno značaj te samim time može biti zanimljiv i inspirativan.

Darko Babić s polaznicima Ljetne škole / Foto R. BRMALJ

Iznimno vrijedan projekt

Ljetna škola jedna je od aktivnosti koje Sveučilište u Rijeci provodi u sklopu projekta “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”. Putem javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za provedbu spomenutog projekta osigurano je 68.891.606,18 kn bespovratnih sredstava dok njegova ukupna vrijednost iznosi 81.339.442,05 kn."

Stara skladišta mogu se prenamijeniti u hotel, ali da bi taj hotel bio privlačniji od sličnog, novog objekta, on mora kroz pravilnu interpretaciju imati dodanu vrijednost, odnosno »svoju priču«, što onda tu zgradu čini drugačijom od svih ostalih. Dobra interpretacija baštine je poput BBC-ovog dokumentarca, kaže Babić, »čak i kada vam tema nije bliska, pogledate ga do kraja zbog vrhunske odrađenog posla«.

U samim procesima revitalizacije važno je da postoji kontrola i ravnoteža između komercijalnih i javnih sadržaja.

Nema osviještenosti

– Nije problem ulazak komercijalnih sadržaja u te prostore, dapače brojni su primjeri klubova, kafića i restorana koji ulaskom u prostor baštine postaju i komercijalni i javni sadržaj. Takav primjer imamo u Torontu, gdje je u samom centru, dakle na području gdje nekretnine vrijede milijarde, sačuvan dio posvećen željeznici sa starim drvenim barakama. Tamo su sada pivnice, restorani, poslovni prostori... Vi kao posjetitelj možete doći tamo i osjetiti taj prostor, imati dojam cijele te priče i to je »komercijala« koja nije brutalna i koja je realna – kaže Babić.

Hrvatska još kaska

U svojem predavanju Darko Babić spomenuo je brojne uspješne primjere revitalizacije i interpretacije industrijske baštine u svijetu, poput Heinekenove zgrade u Amsterdamu, a nas je zanimalo kakvo je na tom području stanje u Hrvatskoj.

– Ima zanimljivh projekata, planovi za »Benčić« u Rijeci su dobri, sviđalo mi se i što se događalo prije 10-ak godina u Harteri, ali to je na kraju puklo. Čini mi se da po pitanju revitalizacije industrijske baštine još uvijek u Hrvatskoj nema idealnih primjera – kaže Babić. Savršeno je kada lokalne zajednice prepoznaju svoju baštinu i znaju što od nje žele pa se onda obrate stručnjacima da bi do kraja »ispričali priču«.

U Hrvatskoj se često stječe dojam da ili rušimo bez razmišljanja ili čuvamo radi čuvanja, odnosno da nakon što nadležne službe pod zaštitu stave određene dijelove baštine, prođu desetljeća bez da se konkretno nešto napravi s tom baštinom. Problem izvire iz nedostatka novca, ali i nedovoljene osviještenosti vrijednosti baštine i njenog potencijala.

– Naši gradovi nisu dovoljno bogati poput belgijskih ili nizozemskih pa da mogu sami financirati takve zahvate, a nema ni privatnih mecena koji su spremni na takva ulaganja. S druge strane, dobar dio tih prostora je u vlasništvu lokalnih vlasti tako da itekako mogu utjecati na njihovu budućnost kroz dokumente i planiranje.

Doduše moglo bi se postaviti pitanje: ako hrvatski gradovi imaju novca za neprofitabilne sportske dvorane, zašto ne bi imali za revitalaziju baštine? U konačnici je to opet pitanje politike i osviještenosti građana, ako građani to žele, imaju moć da na neki način prisile politiku da im to omogući – zaključuje Babić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka