U Grand hotelu 4 opatijska cvijeta održana je redovna godišnja konferencija Novog lista “Kvarner kao energetsko čvorište Europske unije” koja je i ove godine bila posvećena tekućim i budućim projektima kojima se planira iskoristiti puni potencijal strateške pozicije i postojeće energetske infrastrukture regije.

Naglasak je i bio na razvoju i planovima koji su, kao i sadašnji trenutak u energetici, izloženi stalnim izazovima i neizvjesnim geopolitičkim okolnostima, uz istodobnu potrebu za zadovoljavanjem naizgled nespojivih zahtjeva, sigurnosti opskrbe, diversifikaciji opskrbnih pravaca i izvora energije, kao i potrebe za zaštitom okoliša, kroz dekarbonizaciju i korištenje energije iz obnovljivih izvora, uz smanjenje potrošnje kroz ulaganja u nove tehnologije.

Sjena krize

U sklopu konferencije održan je panel “Energetska sigurnost i održivi razvoj: LNG, plin, solarni sustavi i investicijske prilike za Kvarner i europski energetski sustav”, u kojoj su sudjelovali Stjepan Adanić, predsjednik uprave Janafa, Marijeta Majer, direktorica sektora energetskih projekata u ENNA Next, Goran Pleše, operativni direktor Rafinerije i marketinga Ine, Anđelka Toto Ormuž, voditeljica korporativnih poslova tvrtke Rockwool Adriatic, Martina Biondić, pomoćnica direktora HEP ODS-a, distribucijskog područja Elektroprimorje Rijeka, Darko Pavlović, savjetnik predsjednika uprave Plinacroa te Danijela Šimović, direktorica sektora komercijalnih i financijskih poslova LNG Hrvatske.

Moderator rasprave bio je Mislav Togonal koji je otvorio panel pitanjem za Adanića o krizi u odnosima s mađarskim MOL-om, kao i američkim sankcijama prema srbijanskom NIS-u, i je li ta kriza sada prošla.

– Kriza je stalna, moramo se na to adaptirati. Što se tiče transporta prema Srbiji, dobili smo produžetak licence za transport u iduća dva mjeseca. Dokazali smo se kao jedini siguran i pouzdan transporter nafte i za Mađarsku i Slovačku.

Isporučili smo im u veljači, ožujku i dijelu travnja kompletnu količinu nafte za preradu u njihovim rafinerijama. Te količine bile su veće od cijele količine isporučene lani.

Suprotno njihovim tvrdnjama o našim mogućnostima, dokazali smo da možemo u potpunosti podmiriti njihove potrebe u količini od 15 milijuna tona godišnje.

Janaf je jedini pouzdan siguran i geopolitički siguran pravac za opskrbu Srbije, Mađarske i Slovačke. Ako se bilo što dogodi na naftovodu Družba, kao što je to bilo donedavno, mi smo spremni pokriti sve njihove potrebe, rekao je Adanić, dodajući kako su mađarska opiranja uvozu neruske nafte putem Janafa bila temeljena prvenstveno na činjenici da su putem naftovoda Družba uvozili rusku naftu po diskontnim cijenama, što im je omogućavalo dodatnu zaradu.

Stjepan Adanić

– Oni su znali da mi možemo transportirati naftu putem našeg naftovoda. Američki potpredsjednik koji je nedavno posjetio Mađarsku je to isto znao i Mađari su u konačnici kupili pola milijuna tona američke nafte koja će u svibnju biti transportirana preko Janafa.

Na pitanje o utjecaju krize izazvane blokadom Hormuškog prolaza uslijed rata SAD-a te Izraela s Iranom, kao o značaju modernizacije riječke rafinerije, Goran Pleše je kazao kako fizički nafte na tržištu još uvijek ima, jer nafta koja se do rafinerija prevozi morem iz Perzijskog je zaljeva brodovima krenula prije blokade tjesnaca.

Goran Pleše

– No, svijet troši oko sto milijuna barela nafte dnevno, a od toga dvadeset posto prolazi kroz Hormuz. Nafta koju prerađujemo ne dolazi iz tog područja, tako da ne bismo trebali imati problema s količinama.

Ali bi se stvari mogle zakomplicirati, pogotovo s turističkom sezonom u Europi kada potražnja raste. Zato je izuzetno važno da rafinerija radi, za sigurnost opskrbe domaćeg tržišta.

Deset milijuna barela može se nadoknaditi uvozom iz drugih područja, ali deset će nedostajati na svjetskoj razini. Zato bi cijena mogla dalje rasti ako Hormuz ostane zatvoren.

Dizel je u Europi teže dostupan nego sirova nafta, a ako rafinerija bude radila, a radit će, ne bi trebali imati problema s opskrbom derivatima.

U rafineriji je važno koliko se kvalitetnog goriva, dizela, benzina i aviogoriva proizvede iz barela nafte. Sad ćemo moći preraditi sve u vrijedne proizvode, i to iz težih, a time i jeftinijih vrsta sirove nafte, rekao je Pleše.

Decentralizirani sustav

Marijeta Majer je govorila o energetskoj slici Hrvatske i Europe, kazavši kako se struktura opskrbe prirodnim plinom izuzetno izmijenila ruskom agresijom na Ukrajinu.

– Sada je Europa na oko 15 posto ovisnosti o opskrbi ruskim plinom. Što se tiče električne energije, Hrvatska je u tranziciji sa starog, centraliziranog sustava zastarjele infrastrukture na decentralizirani sustav s izvorima energije iz obnovljivih izvora.

Marijeta Majer

Na pitanje kakve projekte ENNA Next provodi u unapređenju energetskog sustava, naglasak je stavila na solarne sustave za proizvodnju i baterijske sustave za skladištenje energije.

– Mi smo tvrtka koja prodaje i plin i električnu energiju. Kao tvrtka ne ulažemo u izgradnju solarnih elektrana i baterijskih sustava, ali nudimo projektiranje i izgradnju takvih sustava ulagačima.

Važno je i da se svemu tome prilagodi sustav prijenosa i distribucije električne energije. Što je više solarnih elektrana, u određena doba dana proizvodi se ogromna količina energije, a nema tolike potrebe za potrošnjom, što značajno smanjuje cijenu u tim trenucima.

Zato je potrebno izgraditi baterijske kapacitete kako bi energiju mogli spremiti kada je imamo viška, a trošiti je kada je proizvodnja manja, a cijena viša. Zapravo danas više ne govorimo o prosječnoj cijeni energije kada se razmišlja o novim projektima, nego o rasponu cijene između perioda u danu kada je ona najniža i kada je najviša, rekla je Majer.

Dio rješenja energetskih problema je i smanjenje potrošnje, naglasila je Toto Ormuž, ističući kako Tvrtka Rocwool proizvodi izolacijske materijale koji značajno smanjuju potrošnju.

– Najjeftinija energija je ona koju ne trebamo potrošiti. U Hrvatskoj i EU-u tri četvrtine zgrada izgrađeno je prije postavljanja standarda energetske učinkovitosti.

Energetskom obnovom tih zgrada možemo potrošnju smanjiti čak za tri četvrtine. Dobrom izolacijom smanjujemo potrošnju, a tada možemo i razmišljati koju ćemo vrstu energije koristiti.

I kao tvrtka u svom poslovanju namjeravamo dekarbonizirati poslovne procese. Sada koristimo koks i plin, a za nekoliko godina, ovisno o infrastrukturi, predviđena je dekarbonizacija pogona i potpuni prelazak na električnu energiju.

Za to je potrebno izgraditi nove dalekovode i prateću infrastrukturu. Ne smatramo to troškom, već investicijom, a obavezali smo se na dekarbonizaciju koja bez toga neće biti moguća. Dio smo velike grupe koja ima zadane ciljeve, a mi smo ih spremni ostvariti, rekla je Toto Ormuž.

Anđelka Toto Ormuž

Martina Biondić iz HEP ODS-a dodala je na temu mreže, kako se ona nekad gradila na način da bude sigurna i prekapacitirana.

– Energetski sektor se razvio, sada ima više tvrtki koje se bave opskrbom, uvela se jača regulacija, a promijenili su se i načini izvedbe energetskih projekata, s pogledom na ekologiju i druge aspekte.

Mreže se sada moraju graditi prema budućim potrebama, a gradit će se na način da gledamo pojedine projekte i zahvate. U slučaju ovako velikih zahtjeva kao što je Rockwool, to trebamo sagledati kao poseban projekt koji moramo prilagoditi sadašnjim i budućim potrebama korisnika.

Važno je osvijestiti da HEP nije jedini sudionik takvih priključenja, važno je imati investitore koji imaju spremnu administrativnu i projektnu dokumentaciju, a i regulator mora nadzirati tržište, kazala je.

Martina Biondić

Diverzifikacija dobave

Danijela Šimović, direktorica sektora komercijalnih i financijskih poslova u LNG-u Hrvatska, ustvrdila je kako je diverzifikacija najvažnije pitanje u energetici. Komentirajući pitanje je li Europa i Hrvatska jednu ovisnost, onu o ruskom, zamijenila američkim plinom, Šimović je istaknula kako LNG Hrvatska može uvoziti plin iz bilo kojeg dijela svijeta, počev od Australije, Afrike, Dalekog istoka.

To što ukapljeni prirodni plin na terminal na Krku dolazi uglavnom iz SAD-a pitanje je cijene, odnosno činjenice da je riječ o najjeftinijoj ruti za prijevoz tankerima s obzirom na to da je glavnina američkih LNG terminala smještena na istočnoj obali i u Meksičkom zaljevu.

U slučaju bilo kakve krizne situacije, dodala je Šimović, LNG Hrvatska može se okrenuti drugim dobavnim kanalima. Interes na tržištu za kapacitetima krčkog LNG terminala na Krku je značajno porastao u posljednjih nekoliko godina, a o čemu svjedoči i podatak koji je iznijela da je na zadnjim dvjema aukcijama prodan sav ponuđeni zakup kapaciteta terminala do 2037. godine.

Vezano za planove o gradnji novog mosta prema Krku i povezivanja tog otoka i željeznicom, predstavnica LNG-a Hrvatska konstatirala je kako to sve više postaje nužnost, kao i da bi to bio velik poticaj za njihove daljnje iskorake, naročito u kontekstu planirane izgradnje bunker stanice za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom.

Danijela Šimović

Savjetnik predsjednika Uprave Plinacroa Darko Pavlović, govoreći o razlikama između energetske krize otprije četiri godine i danas, ustvrdio je da se 2022. radilo o krizi volumena, odnosno dotoka ruskog plina koji, dodao je, nije odjednom prestao dolaziti, već postupno. Za to vrijeme Europa se okrenula prema diverzifikaciji dobave kroz energetsku tranziciju.

– Čini mi se da se pojam energetske tranzicije olako shvaća, a riječ je o generacijskom procesu koji traje trideset godina. Sad smo na početku četvrte energetske tranzicije, rekao je Pavlović.

Okretanje EU-a prema novim dobavnim pravcima učinilo je da se udio LNG plina s nekadašnjih 8 do 10 posto otprije desetak godina danas povećao na 45 posto što, logično, Europu čini ranjivom.

Darko Pavlović

Pavlović je slikovito pojasnio kako je razvijena energetska infrastruktura kao polica osiguranja, koja naročito dolazi do izražaja u kriznim vremenima.

Govoreći o aktualnom investicijskom ciklusu vrijednom više od pola milijarde eura kojim se već izgradilo ili je upravo u izgradnji više od 216 kilometara novih plinovoda, Pavlović je istaknuo kako je riječ o najintenzivnijem investicijskom zamahu kojim se stvara nova okosnica hrvatskog plinskog sustava i povećava mogućnost transporta plina s LNG terminala prema unutrašnjosti Hrvatske, Sloveniji i Mađarskoj.

Plinacro je ovim investicijskim ciklusom, koji je po svojoj financijskoj težini vredniji od Pelješkog mosta, izbio na čelo po uspješnosti povlačenja sredstava iz EU fondova, spomenuo je.

Jedno od pitanja na panel-diskusiji povuklo se i po pitanju realizacije spoja, odnosno južne interkonekcije plinskog transportnog sustava sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.

Pavlović je podsjetio da je riječ o sedamdesetak kilometara plinovoda za koji su, s hrvatske strane, ishodovane sve potrebne dozvole, a da se potpisivanje međudržavnog sporazuma za realizaciju tog projekta očekuje u sklopu skorašnje Inicijative Tri mora.

Nova Ina

U nastavku panela Pleše je, govoreći o Ininim ulaganjima u nove izvore energije naglasio kako će ove godine biti završen projekt proizvodnje zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka, koji obuhvaća i izgradnju solarne elektrane kojom će se napajati elektrolizator vodika.

Tako proizvedeni vodik bit će namijenjen tržištu, prvenstveno transportu, ali će se, dok se ne stvori dovoljna potražnja, koristiti za potrebe rafinerije.

Majer je dodala kako su sada na hrvatskom tržištu u fokusu solarne elektrane.

– Ali njihova je proizvodnosts nepredvidiva, čak i unutar jednog dana, a kamo li na duže periode. Vjetroelektrane imaju nešto bolju mogućnost predviđanja, zbog kvalitetnih vremenskih prognoza po pitanju vjetra.

Kada je riječ o solarnim elektranama, najavljena je buduća obaveza ugradnje fotonaponskih ćelija na krovove stambenih zgrada, što sa sobom nosi rizik od požara, no taj se rizik uvelike, naglasila je Toto Ormuž, može izbjeći ugradnjom kvalitetnog izolacijskog materijala između solarnih ploča i krovova.

Pred kraj panela Adanić je govorio o novoj naftnoj kompaniji koju su zajednički osnovali Janaf i Agencija za ugljikovodike, a koja bi, kako je istaknuo, po pitanju istraživanja i eksploatacije nafte i plina trebala postati “nova Ina”, s naglaskom na prva istraživanja koja su započela u Kazahstanu.

– Mislimo napraviti jednu novu priču, jedan pionirski zahvat, kompaniju koja će omogućiti da Hrvatska ima istraživanje, eksploataciju, transport i preradu nafte. Napravili smo analize, a kao Janaf radimo na diverzifikaciji poslovanja, ne samo na području energije iz obnovljivih izvora, nego i u eksploataciji nafte. Krećemo s istraživanjima u Kazahstanu, i ako nađemo naftu i plin, Hrvatska će biti u dobrom položaju.

Kao država, Hrvatska se mora brinuti da ima dovoljno energenata i energije, a ovo je jedan od načina da se to učini. I mi kao Janaf imamo to u svoj strategiji, zajedno s proizvodnjom iz obnovljivih izvora, gdje imamo već dvije izgrađene solarne elektrane koje pokrivaju 80 posto naše potrošnje.

Mi smo naftna kompanija, a prerastamo u energetsku kompaniju kako bi Janaf poslovao i za sto godina, kazao je Adanić.

Nuklearne elektrane

Na kraju se povela i rasprava o mogućoj izgradnji nuklearne elektrane u Hrvatskoj, pri čemu se kao jedna od mogućih lokacija spominje Plomin, odnosno lokacija sadašnje termoelektrane.

– Uvijek se lokacije guraju što dalje, koga god se pita o tome gdje se nuklearna elektrana može smjestiti. Činjenica je da na nekim lokacijama potencijali u prostoru postoje, da postoje infrastrukturne priključne točke i imaju operativnu funkciju.

Danas energetska tranzicija ne ide linearno, o svemu treba strateški razmišljati te zadovoljiti i energetske potrebe i ekologiju i mišljenje javnosti, rekla je na tu temu Biondić.

Svoje razmišljanje vezano uz najave izgradnje malih modularnih nuklearnih elektrana u Hrvatskoj, posebice u pogledu mogućih lokacija na kojima bi se gradile, iznio je i Pavlović.

– Nijedan energent ne smijemo odbaciti, pa tako ni nuklearne elektrane. Međutim, čini mi se da smo krenuli odostrag jer bi najprije valjalo napraviti analize, studije koje bi ukazale na potencijalne lokalitete, umjesto licitiranjem lokacijama u javnosti, što se nikad nije pokazalo dobrim, zaključio je Pavlović.

Ulaganja kao temelj za dekarbonizaciju

U uvodnom dijelu konferencije sudionike i goste su pozdravili Slavica Bakić, glavna urednica Novog lista i Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva Republike Hrvatske.

– U vremenu kada Europa istodobno traži veću energetsku sigurnost i neovisnost, ubrzanu dekarbonizaciju i otpornije sustave, Kvarner se sve jasnije i ubrzanije profilira kao prostor u kojem se susreću energetika, logistika, tehnologija i održivi razvoj.

Upravo zato današnji izazov nije više samo kako osigurati energiju, nego kako izgraditi otporan i dugoročan sustav koji će dugoročno biti održiv. U aktualnim mjerama EU-a za zaštitu od energetske krize kojim se ubrzava prelazak na čiste energije, Hrvatska i Kvarner imaju sve jaču i intenzivniju ulogu kao važne energetske točke, poručila je Bakić. ​

Krevzelj je kvarnersku regiju istaknuo kao primjer u kojoj su energetska sigurnost i održivi razvoj povezani u jedinstvenu cjelinu.

Željko Krevzelj

– Kao jadranski ulaz, ovaj je prostor prirodna ulazna točka energije prema srednjoj i jugoistočnoj Europi. Jedan dio stupa energetskog čvorišta je LNG terminal na otoku Krku koji je sa svojim kapacitetom od 6,1 milijardu prostornih metara prirodnog plina godišnje prerastao nacionalne okvire i postao regionalna infrastrukturna točka.

No, važno je naglasiti da energetsko čvorište nije samo točka ulaza, nego i mogućnost daljnjeg prijenosa. Zato se paralelno ulaže u plinski transportni sustav prema Sloveniji, prema Mađarskoj i prema unutrašnjosti zemlje.

Sve nove plinske dionice projektirane su za transport vodika u budućnosti, što znači da današnja ulaganja u sigurnost stvaraju temelje i za sutrašnju dekarbonizaciju, kazao je Krevzelj, dodajući kako Kvarner, kroz Janaf, ima ključnu ulogu i u naftnoj sigurnosti. Govorio je i o tome kako Hrvatska snažno ulaže u obnovljive izvore energije, koji zahtijevaju i snažan elektroenergetski sustav.

Predstavljen Pogled Green

Na kraju konferencije predstavljen je Pogled Green, posebno izdanje magazina Pogled u izdanju Novog lista, Glasa Slavonije, Zadarskog lista i Glasa Istre. Premium izdanje predstavila je urednica Danijela Bauk koja je kazala kako je magazin posvećen održivoj budućnosti, tehnološkim inovacijama, zelenim gradovima i kružnoj ekonomiji, a donosi presjek ključnih tema koje oblikuju razvoj društva – od energetike i urbanizma do poljoprivrede i klimatskih promjena.

U njemu su iznesena mišljenja o ovim temama vodećih domaćih stručnjaka i znanstvenika.

Ono po čemu je poseban ovaj magazin je i činjenica da je otisnut na papiru koji ima tzv. FSC certifikat koji jamči da papir i proizvodi od drva dolaze iz odgovorno upravljanih šuma, odnosno da papir ima manji negativan utjecaj na okoliš i podržava održivo gospodarenje šumama.

Danijela Bauk u razgovoru s Mislavom Togonalom o magazinu Pogled Green

Plinski spoj s BiH u završnici

Jedno od pitanja na panel-diskusiji povuklo se i po pitanju realizacije spoja, odnosno južne interkonekcije plinskog transportnog sustava sa susjednom Bosnom i Hercegovinom.

Pavlović je podsjetio da je riječ o sedamdesetak kilometara plinovoda za koju su, s hrvatske strane, ishodovane sve potrebne dozvole, a da se potpisivanje međudržavnog sporazuma za realizaciju tog projekta očekuje u sklopu skorašnje Inicijative Tri mora.