Vrsnom dramaturgu, književniku, teatrologu, sveučilišnom profesoru Darku Gašparoviću u Makedoniji je objavljena knjiga pod naslovom »Pismoto niz vekovite«, koju je na makedonski jezik prevela Pavlina Taseva. U uvodu knjige autor s neskrivenim zadovoljstvom navješta čitatelju da mu je nakon devet objavljenih knjiga ova deseta izdana na makedonskom jeziku! Vijest je u svakom slučaju dobrodošla i mora nas radovati jer prijevodima kvalitetnih pisaca brišemo međe i bolje se upoznajemo.

Polemički naboj

Makedonski prevoditelji i izdavačke kuće u Makedoniji već godinama pokazuju interes za prevođenjem hrvatskih autora. Književni opusi Miroslava Krleže, Tina Ujevića, A. G. Matoša, I. G. Kovačića, Silvija Strahimira Kranjčevića, Ranka Marinkovića, Vladimira Nazora, Dobriše Cesarića, Jure Kaštelana, Mirka Božića, Dragutina Tadijanovića, Vjekoslava Kaleba, Slavka Mihalića, Daše Drndić, Vedrane Rudan, Giacoma Scottija, ali i onih časnih preteča poput Ivana Gundulića, Marina Držića, Augusta Šenoe, Ante Kovačića, Vjenceslava Novaka, fragmentalno ili u cjelosti predstavljeni su Makedoncima na njihovom materinskom jeziku. Da se taj pozitivni kontinuitet nastavlja, pokazuje još jedan izdavački pothvat biblioteke Aura, koja je u svoju ediciju uvrstila i trinaest književno-kulturoloških eseja Darka Gašparovića.

Oni koji prate kazališne kritike, oglede, feljtone, polemičke spise i eseje profesora Gašparovića, naići  će u knjizi na neke od tekstova koji su im već poznati, no makedonskom čitatelju zasigurno nisu. Stoga ova knjiga u makedonske akademske krugove  i među ostale radoznale  čitatelje donosi intelektualni, kulturološki i polemički naboj, koji Gašparović strastveno unosi u svoje tekstove.

Kada već govorimo o Gašparoviću, onda moramo napomenuti da se radi o piscu i znanstveniku koji je ujedno dobar poznavatelj makedonske književnosti, pogotovo drame. Gašparović je i otprije u svojim tekstovima pokazivao interes za Gorana Stefanovskog (»HI-FI«), Živka Činga (kazališna prilagodba njegove proze »Paskvelija«), Kolu Čašulu, Jordana Plevneša i druge makedonske, uglavnom dramske pisce.

Prevoditeljica Pavlina Taseva, koja je izuzetno dobro prevela Gašparovićeve tekstove i ujedno je najzaslužnija za njihovo pojavljivanje na makedonskoj kulturnoj sceni, pretočila je na makedonski jezik sljedeće Gašparovićeve eseje: »Vračanje kon makedonski iskoni«, »Evripid – našiot savremenik«, »Pasionskite igri na naselenieto i Ljubomir Marković«, »Nadež vo sovremenata kniževnost«, »Jordan Plevneš – Od Erigon do osmo svetsko čudo«, »Mirko Božić i Kole Čašule – sličnosti i razliki«, »Kamov i Dis«, »Aktualnosta na legendite na Krleža«, »Viduvanje na vojnata vo romanite na Nedeljko Fabrio«, »Poezija na Karol Vojtila«, »Čitajći go Gudelj«, »Prikaznata i dramata vo Peto evangelie«, »Na Slobodan Šnajder«.

Reprezentativan izbor

Tekstovi predstavljaju neosporno reprezentativan izbor Gašparovićeva esejističkog promišljanja o piscima i epohama od Euripida do naših dana, gdje u središte razmatranja stavlja ključne pisce hrvatskog književnog modernizma (Krleža, Kamov, Šnajder, Fabrio), ali i nekoliko komparatističkih analiza suodnosa, odnosno sličnosti i razlika između Jordana Plevneša, Kole Čašule i Mirka Božića.

Gašparovićevi eseji se također uklapaju u trend prevođenja znanstvenih i teorijskih tekstova hrvatskih autora na makedonski jezik (B. Pavlovski: »Vo znakot na komparativnoto čitanje«; G. Kalogjera: »Makedonskiot 19. vek«), što svjedoči o izuzetno dobroj komunikaciji hrvatsko-makedonske književne, prevodilačke i znanstvene djelatnosti.