Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
16. prosinca 2018.
Ususret Interliberu

Novi romani Eca, Frenzena, Jergovića, Pavičića, Sejranovića

Novi romani Eca, Frenzena, Jergovića, Pavičića, Sejranovića
Novi romani Eca, Frenzena, Jergovića, Pavičića, Sejranovića
Autor:
Objavljeno: 8. studeni 2015. u 12:26 2015-11-08T12:26:14+01:00

Krizi unatoč domaći izdavači pripremili su za najveći nacionalni sajam knjiga brojne naslove domaćih autora, ali i važne knjige nagrađivanih inozemnih pisaca od Nizozemske do Turske i od Portugala do Češke

Naoružamo li se beletrističkim novitetima što ih ovih dana uoči Interlibera objavljuju domaći izdavači, ne moramo se bojati zime. Put u svijet fikcije idealan je bijeg od sumornih valera svakodnevice jer staze lijepe književnost često vode do ljepših i boljih svjetova. Krenimo s VBZ-om koji će na Interliberu predstaviti novi roman Bekima Sejranovića »Tvoj sin Huckleberry Finn« koji je, po mišljenju onih koji su ga već pročitali, možda i najbolja autorova knjiga dosad.

 Tu je i nova zbirka pripovijetki Zorana Ferića »Na osami blizu mora«, koju bismo mogli nazvati i zbirkom kratkih romana jer priče u njoj imaju po 80-90 kartica, a neke su i struktirirane kao romani. Dugoočekivani, virtuozno napisani roman u stihovima Borivoja Radakovića »Što će biti s nama« također će se naći u ponudi VBZ-a, baš kao i nova knjigu Vedrane Rudan »Zašto psujem«, u kojoj autorica u svom stilu, žestoko i beskompromisno, osim na naslovno, odgovara i na pitanja čemu služe žene, čemu muškarci, djeca, čemu služi Hrvatska i čemu služi život?...

No vjerojatno će najveći će interes među VBZ-ovim novitetima izazvati novi roman literarne zvijezde Jonathana Franzena »Purity«, o kojem trenutačno piše cijeli književni svijet. Do Interlibera će izaći i »Amerikana«, novi roman Chimamande Ngozi Adichie, mlade nigerijske književne zvijezde koja je već dobila velike svjetske nagrade. U VBZ-ovoj biblioteci »Europom u 30 knjiga«, kao posljednji naslov ove godine upravo je objavljen roman nizozemskog klasika W. H. Hermansa »Damoklova mračna komora«, po mnogima jedan od najboljih romana o Drugom svjetskom ratu.

Na tragu klasika

Brojni su novi naslovi u Disputovoj biblioteci »Na tragu klasika«. Roman »Anna Édes« Dezsa Kosztolányija, klasika mađarske književnosti, priča je o služavki u okovima patološki posesivne gazdarice u Budimpešti nakon Prvog svjetskog rata. Disput donosi i jedna od najljepših književnih ljubavnih ispovijesti 20. stoljeća – roman »Podneblja« Andréa Mauroisa, autobiografsku priča o dvostrukom bračnom krahu, o čitanju, pisanju i nadasve o tišini.

U nizu birane fikcije ovoga izdavača je i »Bal grofa d'Orgela« Raymonda Radigueta, suptilna proza gdje je ljubav prikazana kao žudnja prema modelu nekoga drugog, kao i maštovit i moderan roman suvremenog češkog prozaika Michala Ajvaza »Luksemburški park« u kojem je opisan niz neobičnih iskustava što ih glavni lik Paul, pariški srednjoškolski profesor, proživljava nakon što u internetski pretraživač greškom utipka posve nepoznatu riječ. Ovoj se ediciji pridružuje i »Bijela noć ljubavi« Gustawa Herling-Grudzinskog, podulja novela o besmrtnoj ljubavi i smrtnom životu. Napisan u piščevim poznim godinama, tekst je istodobno i autorefleksija o starenju, drama umjetnika kojemu su povijesni vrtlozi oduzeli jasno određen životni prostor.

Profil na Interliber ide s romanom čuvenog talijanskog pisca Umberta Eca – »Nulti broj« čija je radnja smještena u novinsko uredništvo u Milanu 1992. »Klasični« je to Eco u kojem autor »Imena ruže« i »Foucaultova njihala«, baveći se nekim od svojih omiljenih tema – mračnim svijetom medijske politike, teorijama zavjere i lažnim mitovima – ispisuje sjajnu analizu našeg doba.

Profil objavljuje i »Veliku kompliciranu trgovinu«, prozni prvijenac Hugha Laurieja, holivudskoga glumca i glazbenika, televizijskim gledateljima dobro poznatog u ulozi osebujnog Dr. Housea. Priča je to o umirovljenom vojniku Thomasu Langu koji preživljava radeći povremeno kao zaštitar.

Život mu se naglo zakomplicira kad dobije ponudu da ubije bogatog američkog biznismena... U zabavnom Profilovom nizu je i »Nevidljivi čuvar« Dolores Redondo. Ova španjolska kriminalistička senzacija prvi je dio trilogije o 30-godišnjoj inspektorici Amaiji Salazar. Prava na prijevod prodana su u 33 zemlje, a u pripremi je i filmska ekranizacija iza koje stoje producenti ekranizacija Stiega Larssona i Henninga Mankella. Nagrađivani roman »Popis mojih želja« Grégoirea Delacourta koji je samo u Francuskoj prodan u više od milijun primjeraka, a preveden u više od 35 zemalja, moći će zahvaljujući ovom izdavaču čitati i domaći čitatelji.

Nepoznata Rumunjska

U kategoriji domaćih Profilovih proznih noviteta su »Snebivaš me« teatrologinje i spisateljice Mani Gotovac te »Žena s drugog kata« splitskoga pisca i novinara Jurice Pavičića. Prvi naslov je obiteljska proza koja tematizira nekoliko područja, od zabranjene ljubavi i pritajenog zlostavljanja pa do pitanja Jesenjinovog samoubojstva, a donosi i presjek društvene i kulturne scene od 60-ih do danas. Drugi je roman slojevita priča je o mladoj ženi koja služi dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog ubojstva svekrve. Anatomija je to jednog zločina u kojoj Pavičić ulazi duboko pod kožu svog lika, istražujući okolnosti i sitne pomake koji su doveli do zločina.

Izdavačka kuća Oceanmore najavljuje »Žetvu«, višestruko nagrađivan roman Jima Cracea. »Žetva« prikazuje sedam ključnih dana neimenovanog sela i progovara o polaganu uništenju idile u doba začetka modernoga ekonomskog promišljanja. Craceova bezvremena priča izaziva nemir slikama prekrasnog svijeta koji polako nestaje.

Isti nakladnik priprema eskapističku i nostalgičnu priča »Život počinje u petak« Ioane Pârvulescu. Autorica izbjegava spominjanje svjetskih ratova, Ceausescuovog terora ili kasnije kriminalne privatizacije i korupcije, ali nam otkriva sudbinu čovjeka koji se vraća iz sadašnjosti u 1897. godinu, koja je za Rumunjsku bila izvanredno razdoblje, kad je kao država bila je ugledna i odlično pozicionirana u Europi.

Svježe objavljen naslov izdavača Oceanmore je roman »U kamenu« Clemensa Meyera, dobitnika brojnih njemačkih književnih nagrada i stipendija. Ovo svjedočanstvo o rubovima društva, prostituciji, svodništvu i s njima povezanim sudbinama otvara nove vidike vezane uz tu sve moćniju ekonomsku granu kalemljenu kriminalom i eksploatacijom. Meyer je navedene teme istraživao petnaest godina, a na ovome je romanu intenzivno radio osam godina. U knjižarama je već i roman »Luminari« mlade spisateljice Eleanor Catton koja je rođena u Kanadi, a odrasla na Novom Zelandu. Catton je s 28 godina 2013. bila najmlađa dobitnica Bookera u povijesti te nagrade.

Na obalama Mediterana

Među domaćim proznim uzdanicama Fraktura ističe i novu knjigu Luke Bekavca, ovogodišnjeg dobitnika europske nagrade za književnost. »Policijski sat« svojevrstan je nastavak »Drenja« i »Viljeva«, no njegov podnaslov »Slutnje, uspomene« otvara prostor za novu književnu etapu ovog autora.

Autora koji se rado poigrava žanrovima pa i u ovom djelu forma i tempo pripovijedanja doživljavaju metamorfozu. Domaće boje brani i Ludwig Bauer pikarskim romanom »Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek«. Ova neobična avantura – u koju se upućuju gospodin Kubitschek, pripovjedač Albert Albert i njegova mačka Mitzi – prepuna je komičnih i apsurdnih situacija. Bauer se ovdje na najbolji se način naslanja na tradiciju češkoga humora od Švejka do Hrabala i nastavlja je.

Iz pera prošlogodišnjeg nobelovca Patricka Modianoa čitat ćemo, zahvaljujući zaprešićkom nakladniku, roman »Dora Bruder« u kojem pripovjedač kreće u potragu za tragovima Dorina života, od njenog rođenja 25. veljače 1926. do 13. kolovoza 1942., kada je zatočena u logoru Drancy... Iza kriptičnog naslova romana-prvijenca Laurenta Binetaza »HHhH«, za koji je 2010. dobio Goncourtovu nagradu, krije se dinamična priča o jednoj od najodvažnijih epizoda Pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu na europskom tlu.

 Knjigom pripovijedaka »Noću dolaze lisice« jedan od najznačajnijih suvremenih europskih pisaca Cees Nooteboom dovodi nas do svoje omiljene pozornice – Mediterana. Jer, baš na tome moru i na tim obalama – od Venecije do Baleara, od Alžira do Francuske – događaju se njegove melankolične priče, koje uz kap oporog humora i s puno mudrosti govore o ljubavi i  gubitku, o prijateljstvu i umjetnosti.

»Sarajevo, plan grada«

Fraktura ove jeseni objavljuje novi roman Miljenka Jergovića »Sarajevo, plan grada«. Jergović piše o rodnom gradu koji je ušao u memoriju čovječanstva više puta: prvi put kada je Gavrilo Princip ispalio svoj sudbonosni metak, drugi put 1984, kada su u njemu održane Olimpijske igre, a treći put devedesetih tijekom opsade. I dok pripovjedač šeće ulicama i trgovima, prisjećajući se odrastanja, likova s kojima je drugovao ili pak onih o kojima je tek čuo neku priču te drugih koji su ušli u urbanu legendu, pred nama se zida jedan grad.
»Sarajevo, plan grada« nije ni spomenik ni spomenar, ni bedeker ni putopis po jednome gradu – to je grad sam, knjiga u kojoj ima mjesta i za sajdžije i sveučilišne profesore, i za lokalne lude i liječnike, za sve one o kojima nijedna povijest neće napisati ni retka, ali bez kojih nijedne povijesti ne bi bilo. Knjiga je to kakvu bi svaki grad poželio imati, ali koju je mogao dobiti samo onaj čiji pisac u njemu više ne živi.

Dah Orijenta

U izvanrednom psihološkom trileru »Dekompresija« proslavljena njemačka autorica Juli Zeh čitatelja majstorski uvlači u atmosferu vječnoga ljeta, beskrajnog plavetnila, ali i destruktivnog i opsesivnog odnosa jednoga para, ostavljajući čitatelja do samoga  kraja doslovce – bez daha. Dah Orijenta Frakturinoj paleti dat će uzbudljiva kombinacija trilera i povijesnog romana »Bizantski sultan« turskog pisca Selçuka Altuna i obiteljska saga »Istanbul je bio bajka« jednog od najznačajnijih suvremenih turskih romanopisaca Marija Levija.

Dok Altun ispisuje hommage bizantskoj civilizaciji intrigantnom priča koja s lakoćom preskače stoljeća, pa je radnja podjednako napeta bez obzira na to odvija li se u dalekoj prošlosti ili na ulicama suvremenog Istanbula, Levi pripovijeda obiteljsku priču kroz tri generacije židovske obitelji u Istanbulu, od 20-ih do 80-ih godina 20. stoljeća. Vodeći nas kroz uske uličice i mala dvorišta, kroz stotine priča i anegdota, kroz tajne svakoga od svojih četrdeset sedam likova, pripovjedač progovara o suživotu raznih naroda i vjera (Židova, Grka, Armenaca, Turaka), kojima je Istanbul već stoljećima dom.

Naklada Ljevak upravo je izdao »Kokoschkinu lutku« Afonsa Cruza koji nam donosi priču o glasovitom slikaru Oskaru Kokoschki koji je bio toliko zaljubljen u Almu Mahler da je, po završetku njihove veze, dao izraditi lutku u prirodnoj veličini i sa svim pojedinostima koje su pripadale tijelu njegove voljene. Ovo je prvi roman portugalskog autora Afonsa Cruza preveden na hrvatski jezik, a predstavlja simbol i metaforu jednog prijateljstva, priču o tome kako je odnos s Drugim temeljan za naš vlastiti identitet.
Nakon »Ljubavnog pisma klinopisom« češkog romanopisca Tomáša Zmeškala Ljevak objavljuje i njegov roman »Životopis crno-bijeloga janjeta«. Priču je to o odrastanju blizanaca crne boje kože – Lucije i Václava – u Pragu u doba hladnog rata.

Tijekom odrastanja blizanci su suočeni s predrasudama prema ljudima druge boje kože, no to ne znači da i oni nemaju svoje predrasude. Stoga se ne može reći da je ovo knjiga o rasizmu – ona zahvaća puno dublje probleme ljudskog ponašanja i različitih predrasuda koje postoje u svima nama.

Remek-djelo pod pseudonimom Elena Ferrante

Profilovi urednici posebno ističu »Dane zaborava« autorice koja se potpisuje kao Elena Ferrante. Zanimljivo je da se malo toga zna o autorici koja već dvadeset godina objavljuje pod pseudonimom Elene Ferrante izazivajući svojim romanima golemu medijsku i čitateljsku pozornost. Dvadesetogodišnja anonimnost autorice još je intrigantnija kada se zna da se kritičari najuglednijih novina svijeta natječu u panegiricima pišući o njenim djelima. »Dani zaborava« njezino su remek-djelo, roman o ženi na pragu 40-ih, majci dvoje djece, koju suprug ostavi zbog mlađe žene. Ono što slijedi jest emocionalni slobodni pad, bespoštedna, maestralna literarna analiza boli, povrijeđenosti i ljutnje.

Pejzaži ljudske duše

Isti izdavač čitateljima je pripremio i »Sjene jednoroga« prvi je roman španjolske autorice Raquel Martinez. Claudija, žena koja se pokušala ubiti zbog neuzvraćene ljubavi, dolazi iz Argentine u Španjolsku i počinje raditi u kafiću koji se zove Jednorog. Otada se mnogi životi i radnje isprepleću u potrazi za istinskom ljubavlju i shvaćanjem kako je patnja univerzalna, a opet osobna. Kriminalistički roman austrijskog autora Paulusa Hochgatterera »Slast života« pisan je iz sedam perspektiva, različitih po načinu percepcije i stilu. Pisac uzbudljivu razvojnu liniju trilera vodi od zločina ka zločincu, ali isto tako i prema sumornim pejzažima ljudske duše.

Slučaj je htio da ovu knjišku selekciju završimo s romanom »Ubojstvo sultana« Ahmeta Ümita koji je 2012. u Turskoj proglašen romanom godine. Budući da Ümitov roman istražuje koncept ocoubojstva, pomalo je diskutabilan sam uvod ovog teksta. Stoga treba dodati da Ümitov otac ima simbolično značenje i da se ubojstvo oca može čitati i kao obračun sa starom kulturom.

– Društvo koje se ne može obračunati s očevima, pa makar i na taj krajnji način, je društvo koje ne može napredovati, poručuje Ümit prema čijem mišljenju su zločini najbolje sredstvo opisivanja čovjekove duše.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka