Grad: Rijeka
Danas: 23° vedro
Sutra: 9° 23° djelomično oblačno
20. listopada 2017.
Prevedeno djelo Ivane Brlić Mažuranić

Hlapić progovorio i na ruskom

Snimio Vedran KARUZA
Snimio Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 21. rujan 2013. u 9:21 2013-09-21T09:21:00+02:00

Više o prijevodu kazao je Dmitri Čegodaev, koji je »Čudnovate zgode šegrta Hlapića« preveo modernim ruskim jezikom kako bi ih prilagodio današnjim čitateljima na ruskom govornom području

RIJEKA U okviru obilježavanja stote godišnjice izdavanja »Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića« Ivane Brlić Mažuranić, ovo djelo sada je po prvi put prevedeno i na ruski jezik. Inicijativom Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić i Udruge Ruska kultura, u prijevodu Dmitrija Čegodaeva »Šegrt Hlapić« sada je progovorio i ruskim jezikom.

Prijevod na ruski tako je postao dio velikog mozaika svjetskih jezika na koje je to legendarno književno djelo I. B. Mažuranić prevedeno. 

  Ovim povodom Matilda Ružić, praunuka Ivane Brlić Mažuranić, istaknula je da joj je drago što se »Hlapić« pojavio i na ruskom, jer taj jezik zauzima posebno mjesto u obitelji Mažuranić. Otac Ivane Brlić Mažuranić, Vladimir Mažuranić, te stric Antun Mažuranić bili su članovi Ruske akademije znanosti, a kao i drugi članovi obitelji i Ivana Brlić Mažuranić poznavala je ruski jezik, kulturu i umjetnost, što je putem mitova, legendi i ruskih narodnih priča obilježilo njezin spisateljski rad. 
 

  Više o prijevodu kazao je Dmitri Čegodaev, koji je »Čudnovate zgode šegrta Hlapića« preveo modernim ruskim jezikom kako bi ih prilagodio današnjim čitateljima na ruskom govornom području. 

  – Zbog političkih i drugih razloga Ivana Brlić Mažuranić nije baš poznata u Rusiji, što se mora promijeniti – smatra Čegodaev. Zato sam se odvažio prevesti »Šegrta Hlapića«. Tijekom prevođenja najveći problem nije mi bio jezik, nego to što je radnja ovog djela vezana uz hrvatski život krajem 19. stoljeća. Stoga je prijevod trebalo prilagoditi današnjoj ruskoj djeci – objasnio je Dmitri Čegodaev, pisac, prevoditelj i grafički dizajner koji je završio Akademiju tiska u Moskvi. 
 

 Theodor de Canziani, skrbitelj Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić, osvrnuo se na dosadašnje aktivnosti u sklopu stote obljetnice »Šegrta Hlapića«, a dodao je i to da prijevod ovoga djela na ruski nije dobio nikakvu potporu za prijevod i izdavanje, već je tiskano vlastitim sredstvima.

Knjigu je objavio »Glen art« iz Bakra, a uskoro će biti predstavljena u Vili Ružić. U planu je i predstavljanje izdanja u Rusiji. Konferenciji za tisak prisustvovali su i Alisa Visnjevecka, članica Udruge Ruska kultura, te Zlatko Moranjak koji je predstavio prevoditelja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka