Venecijanski bijenale – 57. međunarodna izložba vizualnih umjetnosti, svoja vrata za posjetitelje otvara u subotu 13. svibnja, a uoči službenog otvorenja u petak se u prostorima Artiglierije u Arsenalu svečano otvara hrvatski nacionalni paviljon koji predstavlja dvije suvremene hrvatske umjetničke pozicije objedinjene pod nazivom »Horizont očekivanja«.

Ove godine na bijenalu nastupa više od 80 zemalja koje se predstavljaju u nacionalnim paviljonima, a njegova je tema »Viva Arte Viva« – »izložba za umjetnike i o umjetnicima«.

Projekt koji će predstavljati Hrvatsku na najvećoj svjetskoj izložbi suvremene umjetnosti, koja se ove godine održava do 26. studenoga, kustoski potpisuje povjesničarka umjetnosti Branka Benčić, a čine ga dvije kompleksne instalacije u kojima se umjetnici Tina Gverović i Marko Tadić bave temama neizvjesnosti, tenzija ili urušavanja.

Riječ je o odvojenim radovima dvoje umjetnika, dvjema kompleksnim instalacijama posebno mišljenih za izlaganje na Bijenalu i nazvanih »Fantomska trgovina: More Ljudi« (Gverović), te »Događaji koje treba zaboraviti« (Tadić), a koje zajedno čine jednu »mini izložbu« zajednički nazvanu »Horizont očekivanja«, kontekstualiziranu u glavnu temu bijenala kao neka vrsta refleksije ili autorefleksije o procesu umjetničkog rada.

Tina Gverović radi u mediju instalacije, crteža, slike, zvuka, teksta i videa, a njezin rad često uključuje dezorijentirajuće instalacije i pitanja vezana uz prostor, teritorij i identitet te načinom na koji su ti koncepti vezani za imaginarno.

Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1997., nakon čega je završila poslijediplomski studij na Jan van Eyck Akademiji u Maastrichtu i doktorirala na Middlesex Sveučilištu u Londonu.

Izlagala je diljem svijeta, a među recentnim izložbama su joj Suzhou Documents ? Biennial (Suzhou, 2016), Umjetnička galerija Dubrovnik (Dubrovnik, 2016), galerija Raum mit Licht (Beč, 2015), Tate Britain (London, 2015), Tate Modern (London, 2014), MSUB (Beograd, 2014), SE8 galerija (London, 2013) i Garden of Learning – Busan Biennial (Busan, 2012).

Uz pomoć različitih medija, slikarstva, crteža, instalacije ili teksta, umjetnica stvara radove u obliku dezorijentirajućih instalacija koje angažiraju prostor, teritorij i identitet te propituje odnos radova i imaginacije. Njezine su slike fluidne i krhke predodžbe koje levitiraju između različitih stanja.

Marko Tadić, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenzi, radi kolaže, animirane filmove, crteže i instalacije, pod utjecajem naslijeđa modernizma koje koristi kao fragmente vizualne naracije kroz elemente umjetnosti, arhitekture, povijesti umjetnosti, gradeći neobičnu atmosferu zaborava.

Nagrađivani umjetnik, izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama te filmskim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, u Zagrebu, Ljubljani, Milanu, Kasselu, Berlinu, Los Angelesu i New Yorku, a sudjelovao je i u nizu rezidencija i studijskih programa.

Tadićev rad »Događaji koje treba zaboraviti« instalacija je koja se koristi dijaprojekcijama, filmom i crtežima, povezanima sustavom konstruktivnih elemenata.

Umjetnik dugoročno fasciniran naslijeđem modernizma, Tadić svoj rad gradi na nizu projiciranih slika, vintage imaginarija, a pronađeni slajdovi kao »ready-made« slike ili »found footage/found images« predstavljaju prizore koji umjetničkom intervencijom postaju priča na razmeđi dokumenta i fikcije.

Organizacija izložbe na prostoru paviljona površine 94 četvorna metra povjerena je Modernoj galeriji u Zagrebu, a prati ju publikacija na engleskom jeziku s tekstovima Branke Benčić, njemačkog kritičara Clemensa Krummela te talijanskog kustosa Marca Scotinija, u grafičkom oblikovanju Andra Giunia.

Umjetnička direktorica 57. Bijenala Christine Marcel uvrstila je i među 120 umjetnika obuhvaćenih glavnom međunarodnom izložbom u Giardinima jednog hrvatskog umjetnika, istaknutog konceptualnog umjetnika Mladena Stilinovića.

Nastavljajući tradiciju avangardne umjetnosti Stilinović se zauzima za društvenu dimenziju umjetnosti: umjetnost kao društvena kritika, uz neprikriveni cinizam kao specifični oblik autodistance.

Njegov rad »Umjetnik pri radu« (1976.), koji dočekuje posjetitelje na samom ulazu u središnji paviljon Giardina, fotografija je umjetnika kako leži i spava, koja ironično apostrofira način na koji se prema umjetnicima – smatrajući ih parazitima – odnose tzv. obični građani koji obavljaju »društveno koristan« posao.

Hrvatski predstavnici na bijenalu sudjelovat će i u novom programu »Tavola aperta« (otvoreni stol), ciklusu susreta s umjetnicima zamišljenih kao niz neformalnih razgovora koji će se održavati za vrijeme trajanja izložbe, gdje će u opuštenoj atmosferi zajedničkog ručka umjetnik imati priliku predstaviti svoj rad i teme koje smatra važnima u svojoj umjetničkoj praksi.

Riječ je o dijelu kustoske koncepcije umjetničke direktorice Macel kojom se želi potaknuti dijalog publike i umjetnika, te ih približiti kroz nove oblike upoznavanja. Predviđeni datum susreta Tine Gverović i Marka Tadića s publikom u okviru projekta jest 20. rujna u Centralnom paviljonu u Giardinima.

Dio kustoske koncepcije Christine Macel također je »Artist Practice Project«, u okviru kojeg će se prikazivati video radovi umjetnika koji izlažu na glavnoj međunarodnoj izložbi te u nacionalnim paviljonima.

U povodu nastupa Hrvatske na 57. Bijenalu u Veneciji će u petak boraviti hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.