Ljudi provode mnogo vremena na poslu, što ne znači da svatko od njih voli svoj posao. Francuzi provode prosječno 1.480 sati godišnje na poslu, Amerikanci su na radnom mjestu 1.700 sati, građani Singapura  čak 2.400 sati tijekom godine, piše na internet stranici Ekonomskih podataka Federalnih rezervi.

S tako visokim postotkom nezadovoljstva ima li smisla napustiti dosadni posao i potražiti zaposlenje u skladu s vlastitim sklonostima, koje čovjeka čini sretnim a koje ujedno pruža zadovoljavajuću zaradu?

Mnogi nisu sretni na poslu. Samo 53 posto američkih zaposlenika ispitanih u anketi internet stranice Monster.com, koja omogućava traganje za radnim mjestom, reklo je da voli ili je voljelo poslove koje je obavljalo, dok je u Francuksoj svojim poslom zadovoljno tek 43 posto ispitanika, a u Njemačkoj samo 34 posto ispitanih ljudi.

Prednost sreće

Ključni trenutak je kada dosadni posao postane štetan za osobu, odnosno kada mentalni zamor onemogućava osobu da pozitivno gleda na stvari, objašnjava za BBC Shawn Achor, znantsvenik iz Teksasa koji istražuje sreću i autor knjige “Prednost sreće”.

“Mozak žudi za novitetima, pa dosadni posao ima dvostruku cijenu: uloženi trud i mentalni zamor zbog nesklada između onoga čime se čovjek bavi i onoga što zapravo želi raditi”, tvrdi Achor.

U svojoj knjizi Achor tvrdi da je najveća “kompetitivna prednost” u današnjem gospodarstvu “pozitivno raspoloženi i angažirani mozak”.

“Nemoguće je održati zdravlje kada stagniramo, jer sreća je radost koju osjećamo dok koristimo svoje potencijale. Čak ni fleksibilno radno vrijeme ni visoka plaća nisu vrijedni štete koju trpimo kada zbog posla ne uživamo u slobodnom vremenu i patimo od manjka energije”, napominje Achor.

Pad kvalitete rada

Mnogi su faktori zbog kojih ljudi ostaju na radnom mjestu koje ih mentalno ne stimulira, tvrdi pak Liz Wiseman, savjetnica iz Silikonske doline i autorica knjige “Rookie Smarts: Zašto učenje pobjeđuje znanje u novoj igri rada”.

“Obično ostajemo na dosadnom poslu jer imamo valjane razloge, kao što je fleksibilno radno vrijeme, pristojna primanja ili kolege s kojima se dobro slažemo”, objašnjava Liz Wiseman.

No kvaliteta rada može u tom slučaju znatno pasti. “Kada nam posao više ne predstavlja izazov, počinjemo raditi automatski, oslanjajući se na iskustvo, što može izazvati niz problema”, tvrdi Wiseman.

“Kada mislimo da nam je sve poznato, da znamo sve odgovore, prestajemo uočavati nove obrasce, tražiti nove informacije i istraživati nove načine rada. Moguće je da tada prestanemo težiti velikim ciljevima i počnemo igrati na sigurno”, kaže stručnjakinja te napominje da bez izazova zadovoljstvo poslom neminovno opada.

Wiseman je provela anketu nad 1.000 ispitanika, koja je pokazala da je izazov na poslu uvelike povezan sa zadovoljstvom na radnom mjestu. “Naime, što je izazov veći i zadovoljstvo radom je veće. Ali vrijedi i obrnuto: manjak izazova dovodi do nedostatka zadovoljstva”, tvrdi Wiseman. 

Napustiti dosadni posao nije uvijek razumni niti mogući izbor. Bitno je pozabaviti se razlozima koji nas navode da obavljamo upravo taj posao, tvrdi Scott Eblin, autor knjige “Iscrpljeni poslom”.

“Najprije se zapitajte zašto ste na tom poslu. Možda ipak postoji neki aspekt vašeg posla koji je u skladu s vašim željama a vi ga ignorirate. Pokušajte posvetiti više vremena i pažnje tom aspektu”, savjetuje Eblin.

“Potražite i neku aktivnost izvan radnog vremena koja vas može ispuniti”, preporula Eblin.

No baveći se nekom uzbudljivom aktivnošću izvan radnog vremena kako bi se čovjek oporavio od dosade i zamora na poslu, nije uvijek dovoljno, tvrdi pak Maite Baron, koja vodi The Corporate Escape, londonsku tvrtku koja se bavi savjetovanjem i pomaže razočaranim zaposlenicima da otvore vlastitu tvrtku.

“Ukoliko su vam dugoročno važni smisao i sreća, morate ponovno razmisliti o svojim prioritetima. Zavirite duboko u svoju nutrinu. Što najviše cijenite u životu? Novac, kreativnost, zabavu, međuljudske odnose, slobodu ili primjerice sigurnost. I kojim redoslijedom su vam bitne sve te stvari kada donosite odluke?”, savjetuje Baron. 

“Morat ćete promijeniti način razmišljanja. Iako je možda unosno zadržati dosadni posao, osoba koja nimalo ne uživa u svom poslu nastavit će u tom slučaju živjeti život mediokriteta, neispunjen i prazan”, zaključuje Baron za BBC.