Izvješće o vladavini prava

Što EK zamjera Hrvatskoj u borbi protiv korupcije: Pojačajte etiku i integritet visokih dužnosnika

Hina

Foto Reuters

Foto Reuters

"Posebno zabrinjava korupcija na lokalnoj razini zbog strukturnih slabosti i za upravljanje lokalnim državnim poduzećima, navodi Komisija



Borba protiv korupcije u Hrvatskoj nedostatna je i u zakonima i u praksi, posebno na lokalnoj razini, proizlazi iz izvješća Europska komisije o vladavini prava u EU, ali se hrvatskom pravosudnom sustavu priznaje napredak u smanjenju broja zaostalih predmeta.


Europska komisija je u srijedu objavila svoje prvo godišnje izvješće o vladavini prava u zemljama članicama koje pokriva četiri područja: pravosuđe, borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i slobode te načelo ravnoteže u trodiobi vlasti.


Hrvatskoj se kao najozbiljniju zamjerku navode manjkavosti u borbi protiv korupcije.




“Hrvatska ima pravni i politički okvir za promicanje integriteta i sprečavanje korupcije u javnom sektoru. Ostali su, međutim, nedostaci ostaju i u zakonodavstvu i u praksi u borbi protiv korupcije”, kaže se u izvješću.


Dodaje se kako nisu provedene važne inicijative za jačanje etike i integriteta među najvišim izvršnim funkcijama i članovima parlamenta te za reguliranje lobiranja.


“Posebno zabrinjava korupcija na lokalnoj razini zbog strukturnih slabosti i za upravljanje lokalnim državnim poduzećima”, navodi Komisija.


U izvješću se kaže da je ministar pravosuđa i javne uprave najavio 18. rujna ove godine novu strategiju za borbu protiv korupcije za razdoblje od 2021. do 2030.


Sudstvo


Komisija dalje navodi da je u Hrvatskoj percepcija o neovisnosti pravosuđa među najnižima u Europskoj uniji.


Hrvatski pravosudni sustav napredovao je u smanjenju broj zaostalih sudskih predmeta i poboljšanju elektroničke komunikacije na sudovima, ali je i dalje suočen s ozbiljnim izazovima učinkovitosti i kvalitete, kaže se u izvješću.


Navodi se da su Državno sudbeno vijeće i Državno odvjetničko vijeće, autonomna i neovisna tijela, suočena s nedostatkom resursa za ispunjavanje svoga mandata te da im je smanjena uloga u izboru sudaca i državnih odvjetnika.


Također im nedostaje moderni IT sustav koji bi im omogućio učinkovitu provjeru imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika.


Kao pozitivan iskorak navodi se centralizirana poštanska dostava sudskih dokumenta.


Mediji


Hrvatska ima pravni i institucionalni okvir koji jamči medijski pluralizam. Agencija za elektroničke medije funkcionira transparentno, ali “nije u potpunosti zaštićena od političkog utjecaja u pogledu postupka izbora članova njezina upravnog tijela”.


Pravila o transparentnosti vlasništva nad medijima osiguravaju čvrst sustav obavješćivanja tijela i javnosti o vlasništvu, ali utvrđivanje stvarnog vlasnika može biti problematično, kaže se u izvješću.


Također se kaže da je posljednjih godina zabilježen veliki broj tužbi protiv novinara, fizičkih prijetnji i internetskog uznemiravanja, što može utjecati na uređivačku politiku medija i na rad istraživačkih novinara.


Sustav institucionalne ravnoteže podržan je, između ostaloga, internetskim alatima za javno savjetovanje, kroz rad pučkog pravobranitelja i povjerenika za informiranje, koji je nadležan za zaštitu prava na pristup informacijama, navodi Komisija.


Komisija smatra da objavljivanje izvješća o vladavini prava jednom godišnje treba imati preventivnu ulogu kako bi se na vrijeme uočili problemi i spriječilo njihovo daljnje širenje i produbljivanje.