Dugogodišnji projekt

Plenković o obnovi Zagreba: “Šteta je 86 milijardi kuna, to nadilazi sve s čim smo se dosad suočavali”

Hina

Premijer Plenković predstavio Zakon o obnovi Zagreba / Patrik Macek/PIXSELL

Premijer Plenković predstavio Zakon o obnovi Zagreba / Patrik Macek/PIXSELL

Zagreb je postao jedini europski glavni grad kojeg je u posljednjih nekoliko desetljeća pogodio ovakav potres, a jedini u svijetu kojem se to dogodilo usred pandemije virusa”, rekao je Plenković



Premijer Andrej Plenković, predstavljajući u utorak u Hrvatskom saboru prijedlog zakona o obnovi Zagreba, naglasio je da tome treba pristupiti ozbiljno i organizirano, poručivši da “instant rješenja nema” te kako je riječ o dugoročnom zakonu koji ne smije biti donesen na brzinu.


“Pažljivo ćemo nastojati kombinirati nacionalna sredstva i međunarodne izvore financiranja da se u godinama koje su pred nama realizira obnova Grada Zagreba. Tu instant rješenja nema, niti će itko od nas čuti bilo kakve iluzije o tome da će se sve skupa obnoviti i popraviti na brzinu. To jednostavno nije realno i nemoguće je”, naglasio je Plenković.


Dodao je kako je riječ o dugoročnom zakonu koji ne smije i ne može biti donesen na brzinu te je ponovio kako će prihvatiti kvalitetne prijedloge oporbe.




„Te nedjelje 22. ožujka kada je Zagreb i okolicu pogodio potres svi smo osjetili neukrotivu i razornu snagu prirode, potres koji je trajao tek 10-ak sekundi, odnio je jedan mladi život, u potresu je oštećeno 25 tisuća zgrada, neuporabljivo ili privremeni neuporabljivo je više od 6000 zgrada među kojima su vrtići, škole, fakulteti, znanstvene i kulturne ustanove”, kazao je Plenković zastupnicima.


Uz brojne crkve i samostane oštećen je, podsjetio je, simbol Zagreb, Katedrala, “a krnji tornjevi Katedrale još će dugo biti najvidljiviji ožiljak glavnog grada”.


„Zagreb je postao jedini europski glavni grad kojeg je u posljednjih nekoliko desetljeća pogodio ovakav potres, a jedini u svijetu kojem se to dogodilo usred pandemije virusa”, rekao je Plenković,


Građani na izazove odgovorili srcem i solidarnošću


Istaknuo je da su građani na izazove odgovorili velikim srcem, solidarnošću, pribranošću i dostojanstvom, te da su službe i volonteri odmah izašli na teren.


Razmjeri šteta procijenjeni na 86 milijardi kuna nadilaze sve s čim smo se dosad suočavali, naglasio je premijer.


Podsjetio je da su ugrožene obitelji smještene u studentskom domu, da je kroz njega prošlo 800 građana, a da ih je trenutno tamo još 350, te da je za njihov smještaj i prehranu država izdvojila 12,6 milijuna kuna.


Osigurano je i po 12 tisuća jednokratne pomoći za obnovu krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova, dizala za što je rebalansom izdvojeno 100 milijuna kuna kao i po 8 tisuća kuna za kondenzacijske bojlere za što je osigurano 41 milijun kuna iz Fonda za zaštitu okoliša.


Ponudili smo i sufinanciranje najamnine zamjenskog stana do rujna 2021., do danas su zaprimljena 463 zahtjeva, a riješena su 346 zahtjeva, podsjetio je.


Osiguran je i zajam od Svjetske banke od 200 milijuna eura koji će biti iskorišten za obnovu zdravstvenih i obrazovnih institucija.


Horvat: Riječ je o generacijskom pothvatu


Ministar graditeljstva Darko Horvat kazao je kako je riječ o generacijskom pothvatu te da su u izradu zakona bili uključeni iz mnogih područja.


Zakon uređuje način i postupak obnove, uklanjanje zgrada, izgradnju zamjenskih kuća, te stambeno zbrinjavanje ljudi, predviđa osnutak Stručnog savjeta za obnovu koji će imati savjetodavnu ulogu te Fonda za obnovu koji će obavljati stručne poslove pripreme, organizaciju i provedbu obnove. Predviđa i četiri načina obnove: popravak nekonkstukcijskih elemenata, popravak konstrukcije ili pojačanje konstrukcije ili cjelovitu obnovu.


Kako osigurati sredstva


Premijer Andrej Plenković nije u utorak mogao precizirati koliko dugo će se Zagreb i njegova okolica obnavljati od posljedica potresa od 22. ožujka, naglasivši kako će taj posao biti transparentan te kako velika šteta zahtijeva i veliku odgovornost.


Bit obnove nije povratak u prijašnje stanje, poanta je da protupotresna kvaliteta obnovljenih zgrada bude takva da mogu izdržati neki, ne daj Bože,  novi potres, poručio je Plenković iz saborske rasprave o zakonu za koju je prijavljeno rekordnih 10 klubova i 62 zastupnika pojedinačno.


Podsjetio je pritom kako se Dubrovnik još uvijek obnavlja od potresa koji ga je pogodio u proljeće 1979.


Zastupnike zanima od kuda će se osigurati sredstva, hoće li se transparentno trošiti, hoće li se misliti na siromašnije građane koji sami neće moći financirati svoj dio obnove?


Ovo je najveći potres s ovoliko šteta u centru grada, oštećeno je 25 tisuća objekata, obnova će trajati dugo, ali nastojat ćemo da taj posao bude sustavan, smislen, kvalitetan, održiv, odgovorio je premijer SDP-ovu Peđi Grbinu.


Kad je riječ o sredstvima, kombinirat će se međunarodni izvori financiranja s nacionalnima, o novim nametima Vlada nije razmišljala, kazao je Hrvoju Zekanoviću (HS) kojeg je zanimalo razmišlja li se štetu sanirati možda novim trošarinama, npr. na energente, duhan?


Ne mogu ljudi sami obnavljati velike štete


Premijer ne dijeli razmišljanja zastupnika Darija Zurovca kad je riječ o ulozi države.


Poštujući Vaš stav, priklanjamo se stavu da velika šteta zahtijeva veliku odgovornost, uzvratio je Plenković zastupniku Zurovcu  (Fokus) koji zagovara puno manje državne intervencije i smatra da je nepravedno koristiti sredstva poreznih obveznika iz siromašnijih dijelova države da se pomogne bogatijima u Zagrebu.


Premijer uzvraća kako je njegova Vlada u proteklom mandatu shvatila da država postoji s nekim razlogom, da ne mogu ljudi sami, privatnom inicijativom obnavljati velike štete od potresa na sustavan i kvalitetan način.


Katarini Peović (RF) koja zagovara da se siromašnim građanima u potpunosti financira konstrukcijska obnova, premijer odgovara kako je Vlada, što se tiče socijalnih kriterija otvorena. Vodit ćemo računa da kroz raspravu nađemo rješenje koje je primjereno, najavio je.


Naglasio je i kako je bitno spriječiti špekuliranje na tuđoj nesreći. Treba napraviti zakon da se to ne dogodi, kazao je Sandri Benčić (Možemo).


Kad je riječ o transparentnosti financiranja, zakon je baš tako pisan, odgovorio je Mariji Selak Raspudić (Most). Zakon je, kaže, pisan tako da ulogu ima i ministarstvo i nadležni fond, da su limitirane cijene, da će ići na javne pozive za radove, želi se spriječiti bilo kakve zloporabe.


Budući da se radi o potresu bez presedana, odlučeno je da se ide na posebni, a ne opći zakon, odgovorio je Dragani Jeckov (SDSS).


Premijer je odbacio prozivke SDP-ova Rajka Ostojića da se slabo povlače europski fondovi, pogotovo u dijelu za smanjenje rizika od katastrofa, čime, je, drži zastupnik, Vlada ugrozila sigurnost države.


To nadilazi onu vrstu imaginacije koju smo od vas slušali u kampanji, uzvratio mu je Plenković, navodeći da je Hrvatska danas na 97 posto ugovorenih i 37 posto isplaćenih europskih sredstava, a njegova je prva Vlada startala sa „devet, jedan“.