S početkom nove akademske godine, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru započinje s izvođenjem novog diplomskog sveučilišnog studija Održivi razvoj turizma čiji je cilj odgovoriti na suvremene izazove i zahtjeve koji stoje pred turizmom. Kako pojašnjava doc. dr. sc. Tomislav Klarin, to je prije svega prekomjerni i masovni turizam koji nosi sve vidljivije negativne učinke na globalnoj razini.

«Prije svega treba uvažavati potrebe lokalne zajednice kako bi doprinijeli njihovoj kvaliteti života, a zatim potrebe turista koji putuju u iščekivanju novih iskustava i doživljaja, a sve to čuvajući okoliš, resurse, kulturni identitet i druge vrijednosti. Ovu ravnotežu često je teško ostvariti u heterogenom i složenom okruženju u kojemu se turizam odvija

doc. dr. sc.
Tomislav Klarin

– Želimo educirati kvalitetne turističke kadrove koji će kritički promišljati o utjecajima koje turizam ima na okoliš, društvo i gospodarstvo. Dakle, nužno je razmišljati dalje od turističkih statistika koje pokazuju samo ostvareni turistički dolasci i noćenja. Cilj nam je stvarati kadrove koji će biti sposobni predložiti rješenja za smanjenje negativnih utjecaja turizma na društvo i okoliš, ali i intenziviranju onih pozitivnih, najčešće povezanih s ekonomskim aktivnostima. Navedeno znači da prije svega treba uvažavati potrebe lokalne zajednice kako bi doprinijeli njihovoj kvaliteti života, a zatim potrebe turista koji putuju u iščekivanju novih iskustava i doživljaja, a sve to čuvajući okoliš, resurse, kulturni identitet i druge vrijednosti. Ovu ravnotežu često je teško ostvariti u heterogenom i složenom okruženju u kojemu se turizam odvija, ističe doc. dr. sc. Klarin.

doc. dr. sc. Tomislav Klarin

Tržište rada

Na studiju će se razmatrati teorijsko-praktična znanja iz različitih područja poput menadžmenta, marketinga, financija, poduzetništva, zaštite okoliša, prometa i drugo. Osim analize relevantnih teorijskih znanja, modela i koncepata, rješavanjem praktičnih zadataka i studija slučaja studenti će imati priliku sami razvijati održive prakse u turizmu. Navedeno će se razmatrati na razini poslovne organizacije, ali i turističke destinacije.

– U tu svrhu ćemo studente voditi na terensku nastavu i studijska putovanja kako bi studenti kroz osobno iskustvo spoznali najbolje poslovne prakse u turizmu. Kroz ovaj studij se studente želi osvijestiti da je kvalitetan i održiv razvoj turističke destinacije moguć jedino suradnjom svih dionika u njoj – lokalne zajednice, javnog i privatnog sektora, nevladinih organizacija, turista i svih drugih. Potrebno je razvijati i nuditi održive turističke proizvode te potaknuti društveno-odgovorno ponašanje svih dionika u destinaciji, posebice turista koji uvažavaju život lokalne zajednice te prostor kojeg posjećuju, zajedno sa svim njegovim kulturnim i prirodnim resursima. Takav pristup predstavlja osnovu za promišljeno planiranje i kontrolu razvoja turizma, objašnjava doc. dr. sc. Klarin.

Dodaje i da se radi o prvom diplomskom studiju koji je u potpunosti prilagođen prema standardu kvalifikacija za zanimanje stručnjak/stručnjakinja za upravljanje turističkom destinacijom. Završetkom studija stječe se akademski naziv magistar/magistra ekonomije u turizmu.

Stručna praksa

– Za studente to konkretno znači da su ishodi učenja studijskog programa u potpunosti prilagođeni ishodima učenja na razini kvalifikacije i standarda zanimanja koji su razvijeni suradnjom akademske zajednice i gospodarstva. Dakle, potrebu za ovim zanimanjem prepoznalo je gospodarstvo, što znači da bi isto trebalo biti prepoznato na tržištu rada, a kompetencije i vještine koje se stječu na studiju odgovaraju stvarnim potrebama tržišta rada, navodi doc. dr. Klarin.

Stručna praksa predstavlja jednu od razlika ovog studijskog programa u odnosu na slične u Hrvatskoj, a izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić objašnjava da je organizacija stručne prakse moguća zbog malih studijskih grupa.

Neprestano se govori o rastu koji se samo promatra kroz kvantitetu, dok se kvalitetan razvoj, unaprjeđenje, tehnološko uzdizanje i kulturno obogaćivanje prostora zanemaruju. Održivi razvoj ustvari je jedini mogući kvalitetni razvoj koji će donijeti ekonomski rast

izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić

– Praksa će se odvijati u različitim turističkim poduzećima, turističkim zajednicama, nevladinim organizacijama, kulturnim i drugim organizacijama koje u svom djelovanju podržavaju koncept održivog razvoja. Temeljem suradnje s Gospodarskim savjetom koji nas je pratio u izradi ovog programa, cilj nam je organizirati edukaciju za mentore u organizacijama koje će pratiti naše studente za vrijeme prakse. Dakle, svaki student će u organizaciji u kojoj obavlja stručnu praksu imati svoga mentora. Praksa se odvija u zadnjem semestru diplomskog studija, kada student piše i svoj diplomski rad. Student će stručnu praksu izvoditi 2,5 do 3 mjeseca ovisno o planu koji će se izraditi za svakog pojedinog studenta zajedno s mentorom u organizaciji. Cilj stručne prakse je pripremiti studente za tržište rada, omogućujući im stjecanje i razvijanje kompetencija kroz praktičnu primjenu znanja stečenih na nastavi. Ovo je i način na koji student tijekom studija može upoznati rad pojedinog poslodavca i steći kompetencije rada u timu. Istovremeno, poslodavci na ovaj način mogu pridobiti kvalitetnu radnu snagu koja im trenutno nedostaje prije samog završetka studija. U konačnici, studenti u završnom semestru izrađuju diplomski rad, kojeg je moguće osmisliti na način da bude primjenjiv i da rješava problem postavljen od strane poslodavca kod kojeg je student na praksi. Praksu je moguće odraditi i u okviru Erasmus programa mobilnosti u nekim od država članica EU, na čemu ćemo u budućnosti snažno raditi kako bi potakli svoje studente da i na taj način oplemene svoje kompetencije, objašnjava izv. prof. dr. Krce Miočić.

Jedan od osnovnih ciljeva novog studijskog programa je smanjenje negativnih utjecaja turizma koji su zbog masovnosti sve vidljiviji, a dodajući da se održivost temelji na tri temeljna stupa održivosti: ekonomskom, ekološkom i društveno-kulturnom.

Izv. prof. dr. sc. Krce Miočić kaže da su ekonomski učinci turizma najčešće pozitivni jer turizam ostvaruje prihode, povećava izvoz i komercijalne mogućnosti, zapošljavanje i drugo. No, turizam i u ekonomskom smislu može imati negativne posljedice.

Izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić

– To što je Zadar postao najskuplja destinacija jedan je od vidljivijih znakova poremećaja u ekonomskoj održivosti. Ta skupoća ne pogađa samo turiste, ona utječe i na smanjenje kupovne moći lokalnog stanovništva. Povećanje cijena u maloprodaji, stambenog prostora i zemljišta, ali i usluga u restoranima i kafićima utječe na lokalno stanovništvo. To se opterećenje ne osjeća samo u vrhu sezone, već cijele godine. Lokalno stanovništvo trpi negativne učinke turizma i u svom svakodnevnom životu. Gužva, buka, bazeni u sklopu privatnih kuća u mirnim naseljima često ometaju uobičajen život lokalnog stanovništva. Istovremeno, turizam negativno utječe i na kulturu u turističkim destinacijama, u ovom slučaju Zadra. Ponuda fotografiranja sa životinjama, neprimjereni performansi »umjetnika«, prodaja kokica na glavnom gradskom trgu, polugoli turisti po Kalelargi, kupanje na morskim orguljama, postavljanje restoranskih stolova baš na svaku ulicu u gradu i slično, svakako nije ono što čini kulturu ovoga grada. Zatvaranje malih obrta po kojima je Zadar bio poznat i u doba Venecije kako bi se otvorile suvenirnice koje nude kineske proizvode ili pekara jedan su od primjera devastacije kulture destinacije. Ponuda hrane u restoranima uz rijetke iznimke je unificirana i ne temelji se na gastronomskoj kulturi ove destinacije. Istovremeno, tu su i mnogi negativni ekološki učinci, poput devastacije prostora, pretjerane gradnje i apartmanizacije, prisvajanje obale, povećane količine otpada, zagađenja mora i vode, i da ne nabrajamo dalje, upozorava znanstvenica zadarskog Sveučilišta.

Održiv razvoj

Iako je teško generalizirati trendove u svijetu, dodaje da su se destinacije koje su već prije dosegle ili prešle granicu nosivog kapaciteta aktivno okrenule održivom razvoju turizma. Primjer Barcelone ili Venecije je već puno puta spomenut.

– Oni su zabranili uplovljavanje kruzera, čak i većih brodova, a sada kreću s ograničavanjem broja posjetitelja koji dolaze kopnenim putem. I Hrvatska ima svoje primjere sprečavanja masovnosti turizma ograničenjima kao što su Plitvička jezera ili Dubrovnik. U znanstvenom smislu Hrvatska je od prvih dana pratila trendove održivosti. Još 70-ih godina prošloga stoljeća u Zadru je pok. profesor Jadrešić kritički proučavao turizam. Sličan trend bilježimo i na drugim hrvatskim sveučilištima. Nažalost, puno naših destinacija vođeni su prije svega željom za ostvarivanjem prihoda, na što ukazuje doprinos turizma hrvatskom BDP-u. Pri tome zaboravljaju na kulturna i prirodna bogatstva i devastiraju vrijednu atrakcijsku osnovu. Jedan od prvih koraka koje je potrebno napraviti, možda i prije no što se počnemo baviti turizmom na nekom području, je pratiti različite pokazatelje održivosti. Naše destinacije nažalost nemaju razvijen sustav praćenja i ne mjere promjene, ne znaju kakvo je stvarno stanje. Sukladno tome i svoje strateške razvojne odluke donose bez podloge, nasumično i po osjećaju. Stoga se često događa da se iznenade lošim rezultatima takvih odluka. To je jedan od elementa u kojem zaostajemo za razvijenijim zemljama EU koje imaju razvijene sustave praćenja razvoja, poput Europskog sustava pokazatelja za praćenje održivosti turističkih destinacija (ETIS). Temeljem toga donose strateške odluke koje nekada nisu popularne, ali doprinose kvaliteti ukupnog života na nekom prostoru, iznosi izv. prof. dr. Krce Miočić.

Kaže i da je održivost vrlo složena. Uključuje niz elemenata koji su međusobno povezani.

– Kad promišljamo o prostoru krećemo od urbanizma, javnih prostora, prometnica, učinkovite povezanosti, sve do komunalne infrastrukture koja je potrebna za kvalitetan razvoj turizma, ali i unapređenje života lokalnog stanovništva. Stoga smo mi na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti nekoliko godina organizirali interdisciplinarnu ljetnu školu u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Naravno, osobito je važno i korištenje svih resursa. Voda je možda u ovim našim sušnim područjima posebice oskudan resurs, pa ga ističemo. Međutim, jednako takav resurs je more koje se turističkim kretanjima zagađuje. More zagađuju i druge industrije te na taj način uništavaju vrijedan resurs za turističku valorizaciju. Tehnološka rješenja jedan su od smjerova razvoja. Implementacija zelenih rješenja kroz korištenje obnovljivih izvora energije, pročišćivače vode, korištenje autohtonih biljaka u krajobraznoj arhitekturi, korištenje digitalnih tehnologija za optimalizaciju potrošnje i unapređenja kvalitete boravka turista u objektima također doprinose održivosti turizma. Upravo to je razlog zašto smo pokrenuli ovaj studij. Taj »novi održivi turizam« traži nova znanja. Stoga će se na našem studiju kroz svaki od kolegija rješavati problemski zadaci i osposobljavati studente za tržište rada i složenost implementacije održivog razvoja koja je nužna u budućnosti, najavljuje zadarska znanstvenica.

Ekonomska održivost

Na pitanje dovodi li koncepcija održivog razvoja u pitanje ekonomski razvoj odgovara da je upravo suprotno od toga, jer održivi razvoj počiva i na ekonomskoj održivosti, što označava da turizam mora omogućiti sadašnjoj generaciji da ekonomski prosperira, ali istovremeno mora ostaviti resurse na jednako kvalitetnoj razini da bi i buduće generacije mogle ostvarivati ekonomske učinke od turizma.

– Ovdje je važno naglasiti da održivost ne traži nekorištenje, niti nepromijenjenost resursne atrakcijske osnove, nego njezino racionalno korištenje i zadržavanje kvalitete. Neprestano se govori o rastu koji se samo promatra kroz kvantitetu, dok se kvalitetan razvoj, unaprjeđenje, tehnološko uzdizanje i kulturno obogaćivanje prostora zanemaruju. Održivi razvoj ustvari je jedini mogući kvalitetni razvoj koji će donijeti ekonomski rast, zaključuje izv. prof. dr. sc. Krce Miočić.