Karolina Riječka i Cristina Scott

Ženski povijesni likovi za nove i drukčije riječke turističke priče

Alenka Juričić Bukarica

Jedno od uprizorenja povijesnog događaja »Karolina Riječka spašava Rijeku« u skopu festivala Fiumare / Foto M. GRACIN

Jedno od uprizorenja povijesnog događaja »Karolina Riječka spašava Rijeku« u skopu festivala Fiumare / Foto M. GRACIN

Kroz ciklus od tri predavanja koja su se održala u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci pod nazivom Kulturna baština i turizam – partneri kroz nove trendove, dr. sc. Romana Lekić, stručnjakinja za turizam s Edward Bernays koledža predstavila je neke mogućnosti povezivanja turizma i riječke baštine, točnije žena koje su na neki način obilježile riječku povijest



RIJEKA – Kroz ciklus od tri predavanja koja su se održala u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci pod nazivom Kulturna baština i turizam – partneri kroz nove trendove, dr. sc. Romana Lekić, stručnjakinja za turizam s Edward Bernays koledža predstavila je neke mogućnosti povezivanja turizma i riječke baštine, točnije žena koje su na neki način obilježile riječku povijest. Tako su za ovu reinterpretaciju odabrana dva ženska lika iz povijesti kvarnerskog područja – Karolina Riječka te Cristina Scott.



Novi način interpretacije lika Karoline Riječke je kroz takozvani Teatar potlačenih. To je svojevrsna forma interaktivnog kazališta koji se odvija često i na gradskim trgovima, a čiji je tvorac brazilski režiser i aktivist Augusto Boal. Na ovaj drugačiji način interpretacije arhetipski lik Karoline Riječke postao bi moderator odnosno moderatorica u ovom svojevrsnom performansu. Na taj bi način Karolina Riječka potaknula cijeli niz otvorenih pitanja na umjetnički interaktivan način kroz uključivanje lokalne zajednice. To je prilika i za multikulturnu komunikaciju jer bi se mogli uključivati i gosti, a ne samo stanovnici grada, rekla je dr. sc. Romana Lekić.



Cristina Scott, kći Ljudevita Adamića, bila je supruga Alexandera Scotta i prijatelja Lorda Bayrona. Alexander je staru tastovu staklarnu u Mrzlim Vodicama preuredio u obiteljsku vilu te je obitelj tamo provodila najveći dio godine. Imali su i posjed u Uvali Grabrova, koji je arhitekt Igor Emili pretvorio šezdesetih godina prošlog stoljeća u turističko naselje Uvalu Scott.





– Nekada prestižna turistička destinacija, danas je zapušteno i čeka bolje dane, a upravo ovom reinterpretacijom stvara se cijeli niz mogućnosti za njegovu revitalizaciju, reći će Lekić dodajući kako se, primjerice, kao turistička ponuda mogu osmisliti botaničke i pješačke tematske ture koje će povezati tri uvale, Črišnjevu, Grabrovu i Trnovu. Također, dodaje i da postoji realna osnova za povezivanje kroz tematsku rutu, bilo cestovnu, ili čak i morsku, kroz niz priča o trgovcu Adamiću i njegovu djelovanju na riječkom području. Kao i o dobrotvornom radu njegove kćeri Cristine i unuke Sabine. To znači i mogućnost stvaranja niza turističkih priča o socijalnom ženskom poduzetništvu i mogućoj bazi za razvoj volunturističkih programa.