Povremeno se, međutim, događa i da hrvatski državljani zatraže zaštitu u nekoj drugoj zemlji. Podaci UNHCR-a nisu potpuni, budući da se odnose samo na deset najčešćih tražitelja azila u pojedinoj državi, pa ako je broj aplikanata iz jedne zemlje u odnosu na druge države jako mali, oni uopće ne ulaze u statistiku
ZAGREB Zaštitu od političkog i drugog progona u vlastitim zemljama u Hrvatskoj je lani potražilo gotovo dvostruko više ljudi nego godinu dana ranije. Dok je 2009. godine zahtjev za azil predalo 150 osoba, prošle godine je azil tražilo čak 290 ljudi. Najviše je narastao broj tražitelja azila iz Afganistana – skočio je čak četiri puta, s 25 na 107 osoba koje su prošle godine iz te još uvijek ratom zahvaćene zemlje zaštitu potražile u Hrvatskoj. Osim Afganistanca, azil je tražilo i 48 Palestinaca te 21 državljanin Irana. No, utočište su kod nas pokušali naći i državljani Iraka, Rusije, Somalije, Pakistana, Zapadne Sahare, Alžira, ali i 13 državljana BiH te 11 državljana Srbije.
Pokazuje to izvješće Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) o broju tražitelja azila u razvijenim zemljama u prošloj godini. Hrvatski ured UNHCR-a izdvojio je, pak, upravo podatak o velikom povećanju tražitelja azila iz Afganistana istaknuvši u svom priopćenju da je, uz to, »zabilježen povećan broj maloljetnih tražitelja azila bez pratnje«. Globalno izvješće UNHCR-a nema podatke o tome koliko su pojedine zemlje azila i odobrile, no hrvatski ured Agencije podsjeća da je od 2004. godine, kada je stupio na snagu prvi Zakon o azilu, u Hrvatskoj zaštitu dobilo 35 osoba.
Povremeno se, međutim, događa i da hrvatski državljani zatraže zaštitu u nekoj drugoj zemlji. Podaci UNHCR-a nisu potpuni, budući da se odnose samo na deset najčešćih tražitelja azila u pojedinoj državi, pa ako je broj aplikanata iz jedne zemlje u odnosu na druge države jako mali, oni uopće ne ulaze u statistiku. Međutim, hrvatski su državljani ipak u nekim zemljama ušli na ljestvicu. Tako je zabilježeno da su 2009. godine hrvatski državljani tražili azil u susjednim zemljama, BiH, Crnoj Gori te Sloveniji u kojoj je azil zatražilo 11 Hrvata.
Globalni neslavni primat u pogledu broja ljudi koji bježe iz vlastite zemlje lani je pripao Srbiji i Kosovu (u statistici se vode zajedno) sa 28.900 zahtjeva. Slijedi Afganistan, pa potom kineski tražitelji azila, dok Irak, prvi puta od 2005. godine, nije pri vrhu tablice.
Petu godinu za redom, pak, najveći primatelj azilanata ostaje SAD. »Jedan od svakih šest zahtjeva u razvijenim zemljama predaje se upravo u SAD-u koje su u 2010. godini zabilježile povećanje od 6.500 zahtjeva, što je djelomično uzrokovano porastom tražitelja azila iz Kine i Meksika«, izvijestio je UNHCR. Drugo mjesto drži Francuska, a na treće je dospjela Njemačka.