U priopćenju ističu da praksa Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije jasno i sve izrazitije ide u smjeru zaštite jednakosti istospolnih zajednica.

“Pri tome je važno imati na umu da temeljno pravo na obiteljski život, i sve što iz njega proizlazi, jest zajamčeno i heteroseksualnim i homoseksualnim zajednicama bez obzira na definiciju braka. Stoga, uvođenje ovakve odredbe u Ustav RH ne bi samo trenutno nanijelo štetu interesima jedne manjine, već bi Hrvatsku okrenulo u smjeru suprotnom jasnim tendencijama razvoja zaštite ljudskih prava u Europi. Također bi onemogućilo LGBT zajednicu da, kao i druge društvene skupine, promiče svoja prava i interese kroz redovne političke procese. Uđe li ova odredba u Ustav, u budućnosti će ju biti izuzetno teško izmijeniti, iako – suprotno određenim mišljenjima – smatramo da nema temelja za tvrdnju da je takvo što moguće jedino novim referendumom. Takvom bi se interpretacijom ustavna definicija braka hijerarhijski postavila iznad svih ostalih ustavnih vrednota, uključujući i ljudska prava”, navode u priopćenju.

Ističu da bi se predloženom izmjenom Ustava Republika Hrvatska u pogledu zaštite jednakosti jasno odvojila od rastućeg broja država članica Europske unije, od kojih su mnoge već legalizirale istospolni brak.

“Kao članica Vijeća Europe i EU, Hrvatska ne može ignorirati tu realnost, bez obzira na rezultat referenduma. Kako ćemo se, na primjer, postaviti prema istospolnim brakovima zakonito sklopljenima u drugim državama članicama EU?”, pitaju se profesori prava.

Podsjećaju da se današnjim referendumom ne odlučuje hoće li se u Hrvatskoj legalizirati istospolni brak, jer to pitanje još nije pokrenuto ni u javnosti niti u političkom procesu.

“Predloženom se ustavnom odredbom ne daje odgovor ni na jedan aktualni društveni ili pravni problem, niti se na bilo koji način mijenja trenutno pravno uređenje bračnih i obiteljskih odnosa. Jedina joj je svrha isključivanje manjine iz redovnog demokratskog političkog procesa u kojemu bi se, možda, jednom u budućnosti mogla izboriti za ista ona prava koja su u većini zapadnoeuropskih država već zajamčena”, navodi se u priopćenju.

Pravni stručnjaci ističu da je postojanje temeljnih prava, zajamčenih hrvatskim Ustavom te europskim i međunarodnim pravom, upravo u tome da spriječi većinsko odlučivanje na štetu manjine.

“Smatramo da, kao što demokracija nije puka vladavina većine nad manjinom, tako se u liberalno-demokratskom političkom sustavu ni referendum ne bi smio koristiti kao instrument zamrzavanja određenog, pa čak i većinskog, skupa vrijednosti, na štetu pluralizma i ravnopravne participacije svih društvenih skupina u političkom procesu”, stoji u priopćenju, koje potpisuju znanstvenici Tamara Ćapeta, Iris Goldner Lang, Tamara Perišin, Snježana Vasiljević, Mislav Mataija i Filip Kuhta.