To je jedini rezultat pokušaja da se približe stajališta HDZ BiH, HDZ 1990, Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokatske partije BiH (SDP BiH) i Saveza za bolju budućnost (SBB) o novom modelu biranja dvaju članova predsjedništva BiH s područja Federacije BiH, kojim bi se uklonila diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina i ujedno osiguralo da jedan narod ne bira drugome predstavnika u državnom vrhu
To je jedini rezultat pokušaja da se približe stajališta HDZ BiH, HDZ 1990, Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokatske partije BiH (SDP BiH) i Saveza za bolju budućnost (SBB) o novom modelu biranja dvaju članova predsjedništva BiH s područja Federacije BiH
“Čini se da neki i dalje vide ovo kao šansu za naredne izbore”, izjavio je nakon neuspjelih pregovora predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, očevidno aludirajući na stajališta SDP-a koji se protivi rješenjima koja bi vodila daljnjim podjelama unutar Federacije BiH.
Čović je najavio kako će unatoč neuspjehu razgovora vođenih u srijedu nastavak uslijediti u četvrtak u Budimpešti i to u nazočnosti povjerenika Europske unije za proširenje Štefana Fuelea.
On će boraviti u glavnom gradu Mađarske na sastanku koji će okupiti ministre vanjskih poslova država članica Višegradske skupine i Srednjoeuropske inicijative (CEI).
“Nadam se da ćemo snaći još malo snage i u Budimpešti postići dogovor”, kazao je Čović.
Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija izjavio je tek kako su “elaborirani različiti modeli”.
“Nadamo se da ćemo sutra imati više mogućnosti odgovoriti na konkretna pitanja”, kazao je Lagumdžija.
Ništa opširniji nije bio ni Bakir Izetbegović koji na pregovorima zastupa SDA.
“Nismo uspjeli približiti stajališta, a sutra nastavljamo u Budimpešti”, bo je kratki Izetbegovičev komentar.
Predsjednik HDZ 1990 Martin Raguž ocijenio je ipak kako je dogovor blizu.
“I ove razgovore tako doživljavam, pa i susret u Budimpešti… Ja sam uvjeren u pozitivne vijesti”, kazao je Raguž novinarima nakon sastanka.
Nakon razgovora bošnjačkih i hrvatskih stranačkih čelnika u srijedu u Sarajevu ostalo je nejasno što je problem, a ranije se najavljivalo kako je EU ponudila svoj model koji je bio i glavnim predmetom rasprave.
Po tom navodnom modelu, jedan član predsjedništva BiH iz FBiH birao bi se na osnovu apsolutnog broja osvojenih glasova, dok bi drugim članom postao kandidat druge nacionalnosti na temelju glasova iz pet od deset županija u kojima prvoplasirani kanditat nije osvojio većinu.
Provedba presude “Sejdić-Finci” odnosno promjena ustava i izbornog zakona BiH temeljni je preduvjet kako bi ta zemlja nastavila proces približavanja Europskoj uniji.
