BEOGRAD Srbijansko Tužiteljstvo za organizirani kriminal podiglo je optužnicu protiv osam bivših pripadnika Jedinice za specijalne operacije odnosno »crvenih beretki« koji se terete za organiziranje pobune u studenom 2001. što je, kako se navodi, bio uvod u ubojstvo srpskog premijera Zorana Đinđića.

Optužnice su podignute protiv Milorada Ulemeka Legije, Zvezdana Jovanovića, Dušana Maričića, Veselina Lečića, Miće Petrakovića, Vladimira Potića, Dragoslava Krsmanovića i Dragiše Radića.

Tužiteljstvo navodi da je pobuna organizirana u suradnji s bivšim vođom zemunskog klana Dušanom Spasojevićem. Utvrđeno je, objasnio je specijalni tužitelj za organizirani kriminal Miljko Radosavljević, da su optuženi pripadnici JSO od 9. do 17. studenoga otkazali poslušnost i ugrozili ustavni poredak blokirajući, naoružani i u borbenim vozilima, autocestu kod Vrbasa i dio kod beogradskog Sava centra pokazujući spremnost na nasilje ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi.

Pripadnici JSO-a tražili su smjenu tadašnjeg ministra policije u Đinđićevoj vladi kao i najvažnijih ljudi u Državnoj sigurnosti. Razlog za pobunu, kako su tada tvrdili, bilo je uhićenje haških optuženika, braće blizanaca Banović – Nenada i Predraga, a »beretke« su zahtijevale da se hitno donese i zakon o suradnji s Haškim sudom. »Prilikom pobune, sistem je pokazao sve svoje slabosti. Bilo je lako godinu i pol dana kasnije, umjesto na ministre i načelnike krenuti na samog premijera.

Nažalost, sistem je bio nesposoban zaštititi ga, a on sam nemoćan braniti se od napada, tako da je tragedija bila neizbježna«, objasnio je Radisavljević, a prenose beogradski elektronički mediji. On je dodao da istragom nije utvrđeno da je itko drugi, osim njih, sudjelovao u organizaciji pobune, pa je kaznena prijava protiv bivšeg premijera Vojislava Koštunice i načelnika nekadašnje kontraobaveštajne službe Vojske Ace Tomića povučena.

U želji da se konačno otkrije politička pozadina atentata na srbijanskog premijera, odvjetnik Srđa Popović podnio je krajem 2010.  uime  Đinđićeve obitelji, majke i sestre, kaznenu prijavu koja se, osim na pripadnike JSO-a, odnosila i na Koštunicu i Tomića. U prijavi je navedeno  da Koštunica kao predsjednik Jugoslavije nije iskoristio svoje ustavne nadležnosti i nije izdao naredbu vojsci da tu pobunu uguši.

Prijava se odnosi i na Acu Tomića koji je u to vrijeme bio načelnik Uprave vojne sigurnosti jer je zapovjedniku »crvenih beretki« jamčio da se vojska u pobunu neće miješati. Tužiteljstvo je, međutum, ocijenilo da nema dokaza o eventalnoj povezanosti i suučesništvu Vojislava Koštunice i Ace Tomića u pobuni JSO-a. »Iz dokaza koji su prikupljeni ne može se zaključiti da je u vrijeme pobune 2001. godine postojala ideja ili plan o kasnijem atentatu na Zorana Đinđića. Ova dva događaja povezuju sami akteri, jer su Ulemek, Spasojević i Jovanović u pobuni Jedinice i u atentatu na premijera imali glavne uloge«, rekao je Radisavljević, a prenosi  B92.

Milorad Ulemek Legija osuđen je na 40 godina zbog ubojstva Đinđića, i drugih političkih ubojstava i atentata na Miloševićeve protivnike, kao i za zločine zemunskog klana. Maksimalnu kaznu zatvora služi i Zvezdan Jovanović, kao neposredni egzekutor koji je pucao u premijera. Zbog ubojstva Ivana Stambolića, četvorice dužnosnika SPO-a na Ibarskoj magistrali, kao i zbog pokušaja atentata na Vuka Draškovića u Budvi na 40-godišnjoj robiji je i Legijin ortak – Duško Maričić Gumar.