Slovenija, Srbija i Mađarska izašle su ove godine iz ekonomske recesije, znakovi oporavka osjećaju se u BiH i Crnoj Gori, dok se u Hrvatskoj nastavio pad BDP-a od 2,5 posto i u drugom tromjesečju
Već od početka godine Europa i svijet izlaze iz ekonomske krize, ali hrvatsko gospodarstvo i dalje grca u recesiji koja ga je pogodila još sredinom 2008. To su potvrdili podaci o nastavku pada hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom ovogodišnjem tromjesečju od 2,5 posto. Da je Hrvatska na repu događaja, pokazuje i činjenica da su se od recesije odlijepili hrvatski susjedi Slovenija, Srbija i Mađarska, a znakove oporavka pokazuju Bosna i Hercegovina te Crna Gora.Srbija se još u travnju pohvalila da je ove godine izašla iz recesije, jer je u prvom kvartalu zabilježila rast od 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Taj se trend u Srbiji nastavio od travnja do svibnja, kada je zabilježen rast BDP-a od 1,8 posto, zahvaljujući povećanoj potražnji u Europi te izvozu metalnih i poljoprivrednih proizvoda. Europska banka za obnovu i razvoj vjeruje da će ove godine među zemljama zapadnog Balkana najbolje gospodarski napredovati upravo Srbija, s rastom od oko 2 posto, nakon što je prošle godine pala 3 posto, upola manje od Hrvatske. Optimizam se od početka godine vratio i u Sloveniju kojoj je drugi kvartal donio rast BDP-a od 2,2 posto. U Sloveniji su zadovoljni to više što im se BDP lani strovalio za gotovo 8 posto. No, oporavak u EU, osobito u Njemačkoj, preokrenuo je smjer, pa su snažno porasli slovenski izvoz i investicije. Gospodarstvo u Mađarskoj također se oporavlja počevši od prvog kvartala, kada je zabilježen BDP veći 0,1 posto, a od travnja do lipnja 1 posto. Oporavak je nesiguran, ali su Mađari zadovoljni što je gospodarstvo barem prestalo padati. Mađarska, naime ima probleme s prekomjernom javnom potrošnjom, kao i Hrvatska. Međutim, Mađarska i Srbija ozbiljno režu proračunske troškove, a obje imaju aranžman s MMF-om. Da Mađarska ide uzlaznom crtom, pokazuje i rekordan rast industrijske proizvodnje od 13 posto u drugom kvartalu, nezabilježen od sredine proteklog desetljeća. Gospodarska aktivnost u prvoj polovici godine znatno je ojačala u Bosni i Hercegovini, više u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH. Izvoz je u prvom kvartalu skočio 24 posto, a za nekoliko postotaka je veća i industrijska proizvodnja. Međutim, u BiH još nema podataka o kretanju BDP-a. Najsvježiji su podaci iz prošle godine. Ni u Crnoj Gori statistički zavod nije usklađen s europskim standardima i nema novijih podataka o BDP-u, koji je lani pao 5,3 posto, malo manje nego u Hrvatskoj. No, Podgorica tvrdi da je u srpnju industrijska proizvodnja bila dva posto veća u odnosu na lanjski prosjek.Zašto oporavak hrvatskog gospodarstva kasni, ekonomisti su rekli mnogo puta. U Hrvatskoj je u prošle dvije godine sve padalo, osim javne potrošnje, a Vlada je oklijevala s poduzimanjem mjera protiv recesije. Ekonomski institut iz Zagreba na čelu s direktoricom Sandrom Švaljek tvrdi u posljednjem kvartalnom izvješću da Hrvatska ima neriješene strukturne probleme koji utječu na pad gospodarstva, iako se drugdje oporavlja.– Ne vidi se spremnost za poduzimanje nepopularnih mjera. Čini se da je Vlada propustila povoljan trenutak koji se pojavio objavom Programa gopsodarskog oporavka, pa će s vremenom biti sve teže provesti nužne reforme. Ako one izostanu, mogu se očekivati značajni negativni učinci na ekonomske rezultate u srednjem roku, predviđa Institut.
